Trvenja i nadmudrivanja između stranačkih opcija, a posebno između ključnih institucija vlasti – Vlade, Sabora i Ustavnog suda, nedopustiva su kad se radi o nacionalnoj ravnopravnosti – jednoj od izvorišnih osnova hrvatske državnosti te temeljnoj ustavnoj vrednoti. Stoga udruge okupljene u inicijativu SVI MI – Za Hrvatsku svih nas pozivaju Sabor i Ustavni sud da preuzmu odgovornost , iskoriste svoje ustavne i zakonske ovlasti i spriječe održavanje referenduma o ćirilici.
Zahtjev za održavanje referenduma o ćirilici predstavlja štetnu akciju jedne grupe građana koja će se u konačnici pretočiti u odgovornost cijele države – međunarodne prozivke, sankcije i urušavanje reputacije hrvatske demokracije. Ukoliko referendum prođe, u odnosu na aktualnih 27 lokalnih zajednica u kojima se koristi ukupno pet manjinskih jezika (srpski, mađarski, češki, slovački i talijanski), zakonsku zaštitu izgubilo bi čak deset lokalnih zajednica. Ustavna zaštita dvojezičnosti opstala bi jedino u općinama u kojima je većina stanovništva srpske nacionalnosti.
Stoga, inicijativa SVI MI – Za Hrvatsku svih nas apelira na Sabor da referendumsko pitanje uputi Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti te na Ustavni sud da iskoristi zakonsku mogućnost samostalnog nadzora nad ustavnošću ovog referenduma te time i za njegovu zabranu.
Glavni negativni pravni učinci ovog referenduma su ograničavanje stečenih i zakonom zaštićenih prava, jednostrano odlučivanje o položaju i pravima manjina te ozakonjenje visoke i jedinstvene kvote od 50 posto lokalne zastupljenosti manjina. Detaljni pregled međunarodnih instrumenata za zaštitu ljudskih i manjinskih prava koja bi bila prekršena ukoliko bi referendum prošao, upućen je Saboru i Ustavnom sudu, a bit će upućen i Ujedinjenim narodima, Vijeću Europe, OESS-u, Europskoj komisiji te Europskom parlamentu.
Ukoliko se nakane referenduma o ćirilici ostvare, Hrvatska bi odstupila od obaveze “jačanja zaštite nacionalnih manjina, i kroz djelotvornu provedbu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina” preuzete Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji (članak 36 i Prilog VII Ugovora) zbog čega postoji i mogućnost sankcioniranja Hrvatske (članak 38 Ugovora). Također, ostvarenje ovog referenduma moglo bi negativno utjecati i na međudržavne političke odnose te razinu zakonske zaštite prava hrvatskih manjina u drugim zemljama s kojima Hrvatska ima sklopljene bilateralne sporazume – u Crnoj Gori, Italiji, Mađarskoj, Makedoniji i Srbiji.
