Ovogodišnje, dvadeset i prvo izdanje Međunarodnog festivala dokumentarnog filma ZagrebDox progovara o ratovima i genocidima, granicama, majčinstvu, zabrani pobačaja, seksualnom zlostavljanju i o brojnim temama o kojima na Libeli pišemo. Održat će se od 30. ožujka do 6. travnja u kinima Kaptol Butiquea.
ZagrebDox donosi čak 16 filmskih programa i 107 dokumentarnih ostvarenja. Za Veliki pečat, službenu nagradu festivala, natječe se 20 filmova u kategoriji međunarodnog dokumentarnog filma i 18 naslova u regionalnoj konkurenciji.
„Uz eksplozije, zavijanje sirena, krikove i svađe koji se rasprostiru ovom našom malom, ugroženom planetom, ja čujem – tišinu. Tišinu pameti, razuma, razgovora i – ljudskosti. Svijetom vladaju nasilnici, neko novo ‘zlato’ određuje cijenu ljudskih života i budućnost čitavih nacija, deseci tisuća ljudi gine svakodnevno na frontovima i izvan njih, a stotine tisuća onih koji su mislili da su pobjegli od takve sudbine zaustavljeni su na putu prema životu za koga su vjerovali da je bolji i sigurniji“, kazao je najavljujući festival Nenad Puhovski, umjetnički direktor.
Naglasio je važnost nade te je kazao da ako i ne možemo poboljšati svijet i dati mu smisao, da je važno da barem razumijemo što se zaista događa. „ZagrebDox je stvoren iz takve potrebe“, dodao je Puhovski.
S obzirom da ovogodišnje izdanje festivala progovara o brojnim temama o kojima pišemo na Libeli, donosimo vam pregled dokumentaraca koje se, ako je suditi po najavama, isplati pogledati/razmotriti.
Neuredne, izazovne i bolne strane majčinstva
Ovogodišnje izdanje donosi i nekoliko filmova koji se bavi različitim aspektima majčinstva kao i o unutarnjim borbama koje žene proživljavaju u ulozi majke. Dokumentarni film Victorie Mapplebeck „Majčinstvo“ slavi samohrano majčinstvo i neuredan život. Sniman je dva desetljeća, a Victoria prikazuje život u kojem su rak dojke, odsutni očevi i depresija dio životnog paketa. U najavi filma stoji: „protuotrov uskogrudnim i nerealnim očekivanjima o majčinstvu, iskren, duhovit film, blizak svakoj majci koje je plakala i od radosti i od frustracije u isto vrijeme“.
Još jedno višegodišnje ostvarenje – snimano deset godina – film je „Alice On&Off“ redateljice Isabele Tent. Progovara o životu mlade majke, udane za muškarca znatno starijeg od sebe te o njenim borbama s vlastitim zanemarenim djetinjstvom i ovisnošću. Film prikazuje traumu koja se proteže kroz generacije. A dokumentarno ostvarenje koje na neki način spaja tematiku navedenih filmova je „Zlatno doba“, redateljice Camille Iannetti. Lucy je samohrana majka koju posjećuju majka i sestra kako bi joj pomogle oko novorođene kćeri. U najavi stoji: „ovaj empatični filmski portret izbliza zrcali dinamiku roditeljstva i svijet žena koje se još uvijek muče s emocionalnom i ekonomskom samostalnošću“.
Razaranje: ratovi, genocidi, invazije
U Međunarodnoj konkurenciji nalazi se nekoliko filmskih naslova koji se bave genocidom u Gazi. Dokumentarac Mahmouda Atassia „Oči Gaze“ prati tri palestinska novinara na sjeveru Gaze kako izvještavaju o izraelskom bombardiranju, riskiraju živote i neumorno izvještavaju s beskonačnih ruševina uništene Gaze. Drugačiji prikaz grada donosi film „Yalla Parkour“, redateljice Areeb Zuaiter. Zajedno s parkuristom Ahmedom redateljica prolazi ostacima Gaze. Istražuje mjesta poput groblja, srušenog trgovačkog centra, nekadašnje zračne luke. Kroz odnos protagonista otkriva se surova stvarnost života u Gazi.
Ratom u Ukrajini se bavi dokumentarno ostvarenje Alise Kovalenko, „Dragi Theo“. Ta ukrajinska filmska autorica odlazi u rat, ostavljajući za sobom petogodišnjeg sina Thea. Kroz video dnevnike i pisma odraslom sinu, Kovalenko bilježi ratnu zbilju i donosi osobnu perspektivu razornih sukoba. I dokumentarac Olhe Zhurbe „Tiha zemlja sporo gori“ se bavi promjenama u ukrajinskom društvu koje su posljedica rata koji traje već tri godine. A efektom rata na sirijsko stanovništvo i okoliš bavi se film „Tko voli sunce“, Arshia Shakiba.
Maskulinitet, seksualno nasilje, zabrana pobačaja, rodni identitet
U “Tihim muškarcima” Duncan Cowles propituje muške osjećaje i istražuje aspekte muževnosti o kojima se rijetko razgovara. Cowles ispituje muškarce kako se otvaraju kako bi se izravno pozabavio vlastitim poteškoćama s intimom i otvaranjem prema osobama koje voli.
Seksualnim nasiljem bavi se ostvarenje mlade redateljice Karle Jelić „I tako još jedna“. Priča prati Vidu Skerk koja je, zbog seksualnog uznemiravanja profesora na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, studij primorana nastaviti u Londonu. Kroz njenu priču prikazuje se kako društvo tretira žrtve seksualnog nasilja. „Abortus dream team“ redateljice Karoline Lucyne Domagalske priča je o četiri žene koje vode telefonsku liniju koja pruža podršku ženama kojima je pobačaj u Poljskoj nedostupan zbog zakonskih ograničenja. Zahvaljujući njihovu aktivizmu, na dan je omogućeno oko 100 pobačaja. U najavi stoji: „Abortus Dream Team je film o borbi, otporu i ženskoj solidarnosti. Priča o ljudskim pravima i nevjerojatnoj snazi žena koje ih brane.”
Tu je i film „Trans memorija“ Victorie Verseau koji progovara o promjeni rodnog identiteta. U najavi stoji: „Trans memorija je duboko osobna priča koja iskreno pripovijeda o iskustvu promjene spola, budućnosti i ženskosti.“
Ima li još što zanimljivo na ZagrebDox-u?
Osim navedenih naslova, očekuje nas i „Uzrok smrti: granica“ Barbare Matejčić, koji nas vodi duž tzv. Balkanske rute. Koračamo stopama onih koji/e su poginuli/e u pokušaju da dođu do zaštite Europske unije. A sve pod režimom „tvrđave Europe“. Izbjeglicama i migracijama se bavi i dokumentarac „Šuma“, Lidije Dude. On progovara o humanitarnoj krizi na granici EU, kontroverznim graničnim zakonima i pomoći potrebitima.
Film Aleksandra Reljića, „Najglasnija tišina“ bilježi studentske prosvjede u Srbiji, o kojima smo i mi pisale. A da poezija može biti sredstvo otpora u sudanskoj revoluciji, pokazuje film „Sudane, sjećaj nas se“, Hind Meddeb.
Od zanimljivih naslova, valja istaknuti još i dokumentarno ostvarenje „Hawa piše“ redateljskog dvojca Najiba Noori i Rasul Noori. Priča je to o tri generacije hazarskih žena iz iste obitelji u Afganistanu koje teže emancipaciji od patrijarhalnih tradicija.
Možda smo neke naslove propustile dodati na listu i/ili smo ih previdjele. Zato, bacite oko na službeni program i/ili raspored.
