Unatoč činjenici da se sa njihovom problematikom desetljećima bave međunarodne organizacije, institucije ili pak političari, Romi i Romkinje su na pragu 21. stoljeća i dalje ekonomski, politički i društveno na rubu svjetske ljestvice.
Svjetski dan Roma obilježava se danas u cijelom svijetu, a ustanovljen je kako bi se skrenula pažnja javnosti na težak položaj ovog naroda, a zemlje u kojima živi potaknulo na borbu protiv njihove segregacije i diskrimimacije.
Problem njihovog nedovoljnog ekonomskog razvoja i neadekvatnog društvenog položaja postao je jedan od glavnih problema Europe, u kojoj, u gotovo svim njenim državama, gdje su i najveća nacionalna manjina, živi oko 12 milijuna Roma i Romkinja.
Dodatni problem za Rome predstavlja i činjenica što njihova djeca gotovo i nisu dio školskog sistema, žive u nehigijenskim uvjetima i na rubnim područjima, mahom suočeni sa rasnom diskriminacijom. 88% Roma u većini istočnoeruropskih zemalja živi ispod razine siromaštva. U Hrvatskoj živi oko 10 tisuća Roma, a po prvi puta imaju i vlastitog zastupnika u Saboru, Nazifa Memedija, koji je nakon posljednjih parlamentarnih izbora postao dio vladajuće koalicije.
Odluka da se 8. travanj obilježava kao njihov dan donesena je 1971. godine na Prvom svjetskom kongresu Roma u Londonu, kada je usvojeno ime naroda Rom, što ne romskom znači čovjek.
Romima je zakonom priznat status nacionalne manjine i sada se institucionalno poboljšao, ali je u stvarnosti zbog etničke distance i nedovoljne pomoći država, njihov položaj na globalnoj razini daleko od normalnog. Na inicijativu Svjetske banke i drugih međunarodnih razvojnih institucija, razdoblje od 2005. do 2015. godine proglašeno je “Desetljećem Roma”, sa ciljem doprinosa bržem poboljšanju socijalno-ekonomskog statusa romske populacije i smanjenju siromaštva Roma.
