Prosvjed za dostojanstvo struke i bolje uvjete rada u dječjim vrtićima pod sloganom Daj 5 za DPS (Državni pedagoški standard) održan je u četvrtak na Trgu bana Jelačića u Zagrebu u organizaciji Sinidikata obrazovanja, medija i kulture (SOMK) udruženog u Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Sindikat traži neodgodivu primjenu Državnoga pedagoškog standarda (DPS) i da se broj djece u grupama dovede u zakonske okvire. Također traži da se hitno donese plan i razvoj mreže dječjih vrtića grada Zagreba te bržu izgradnju i otvaranje novih smještajnih kapaciteta i vraćanje uvjeta i načina dodjela stimulacije koji su bili na snazi do 31. prosinca 2015. voditeljima/cama posebnih i kraćih programa. Traži i povlačenje odredbe o plaćanju prehrane radnika te povećanje financijskih sredstava za kupnju igračaka i potrošnog materijala.{slika}
Predsjednica SOMK Božica Žilić, koja je o ovim problemima govorila i za Libelu, istaknula je kako odgajateljice više ne mogu raditi u pretrpanim grupama bez dovoljno sredstava za rad s djecom, što je problem koji traje godinama. Ustvrdila je kako grad Zagreb nije odgovoran osnivač i ne brine se odgovorno o predškolskim ustanovama jer od 2008. nije počeo primjenjivati Državni pedagoški standard, na što ga je obvezao Hrvatski sabor.
“U gradu Zagrebu je na snazi program racionalizacije iz 1997. godine, koji dopušta rad pretrpanim grupama, pa postavljamo pitanje do kada će grad Zagreb biti iznad odluka Hrvatskoga sabora. Prosvjedujemo jer nam kronično nedostaje sredstava za rad s djecom i odgajateljice – da bi mogli zadovoljiti potrebe djece za igrom i istraživanjem – moraju katkad kupovati sredstva za rad vlastitim novcem ili suradnji s roditeljima”, istaknula je i upitala: ‘U kojoj još instituciji donosite sredstva za rad na posao od kuće?'”, upitala je Žilić.
“Prema istraživanjima iz 2014., u zagrebačkim dječjim vrtićima u grupama u dobi od 13 do 18 mjeseci bilo je više od 20 djece, a trebalo ih je biti osam. U trećoj godini života trebalo bi ih biti 14, a u zagrebačkim grupama ih je oko 26. Nema nijedne zagrebačke vrtićke grupe djece u petoj godini života u kojoj ih je manje od 28 do 30. Pa je li to humano okruženje za djecu i odgojiteljice? Licemjerno je govoriti da su djeca na prvome mjestu dok su one koje s njima rade na posljednjem”, istaknula je. {slika}
U vezi s prehranom djelatnica u predškolskom sustavu, podsjetila je da je im je prije dvije godine izbačena naknada za topli obrok i na neki su način – nakon što se zadovolje potrebe djece prema normativu – mogli uzeti obrok te za nj platiti sedam kuna, što, kako je rekla, nije problem, no žele da im se osiguraju prostorni i zdravstveni uvjeti jer obroke ne mogu nositi od kuće.
Podsjetila je na izjavu pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivice Lovrića, koji je, kako tvrdi, rekao da njihovi zahtjevi nisu realni i da se pedagoški standardi trebaju uskladiti s hrvatskom ekonomskom realnošću.{slika}
“Vjerojatno je mislio da nam treba uzeti novac kako bi ostalo više za fontane i luksuzne BMW-e i njihovu dodatnu opremu”, poručila je Žilić na skupu, što je popraćeno burnim negodovanjem više od tisuću sudionica i sudionika prosvjeda. Dodala je da su dobili potporu političkih stranaka, ostalih sindikata i kolega/ica iz mnogih krajeva Hrvatske, a pročitano je i pismo potpore kolegica iz Splita.{slika}
