Povodom ukidanja privremenog zaustavljanja provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja oglasila se i Mreža mladih Hrvatske (MMH) koja osuđuje poteze Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva rada i mirovinskog sustava (MRMS).
“U situaciji kada nezaposlenost mladih u 2014. dostiže preko 125 tisuća (otprilike trećina ukupne registrirane nezaposlenosti) te kada je Hrvatska treća po stopi nezaposlenosti mladih u dobi od 15 do 24 godine*, zaustavljanje provedbe aktivnih mjera politike zapošljavanja smatramo izrazito štetnim i nesmotrenim potezom kojim Vlada i MRMS pokazuju ne samo da ne znaju kvalitetno planirati unaprijed, već da ne prepoznaju niti vrijednost politika koje provode” poručuju iz MMH.
Ovakvim potezima Vlade postavlja se realno pitanje hoće li se doista taj novac investirati u reforme i mjere koje su potrebne ili će ta sredstva jednostavno služiti kao supstitucija za financiranje iz državnog proračuna, zbog čega se rađa realan strah da će se, kad EU prestane financirati Garanciju, mladi u Hrvatskoj opet naći u situaciji u kojoj su i danas – nezaposleni i bez mjera APZ-a.
“Pitamo se do kad će se u Hrvatskoj priljev EU sredstava uglavnom koristiti za popunjavanje rupa u proračunu, umjesto za kreiranje razvojnih politika koje će donijeti nužno potrebne reforme s ciljem osiguranja razvoja zemlje” navodi u svom pismu MMH..
Iako prema broju nezaposlenih mladih, koji svake godine sve više raste, vidimo da sve mjere koje su se do sad provodile nisu učinkovite u smanjenju stope nezaposlenosti, jasno je da su mjere APZ-a doprinosile stagnaciji stope nezaposlenost mladih, odnosno usporavale njen dramatičan rast. Tako je 2013. poticajima za zapošljavanje dodijeljenim kroz APZ izravno zaposleno preko 9000 mladih, skoro 20 000 ih je koristilo mjeru Stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), a skoro 25 000 je koristilo ostale intervencije koje su im na neki način pomagale da se lakše zaposle. Time što je Vlada oprala ruke od te situacije i nije našla rješenje kako da održi APZ, ugrozila je poziciju nezaposlenih mladih, kojih svakim danom ima sve više i njihova situacija postaje sve gora.
“Moramo također skrenuti pozornost na to kako je Vlada ostvarila korist od SOR-a. Naime, zbog zabrane novog zapošljavanja u javnom i državnom sektoru, došlo je do velikog broja korisnika SOR-a upravo u tim sektorima, kao jeftine, privremene radne snage koja ne samo da zamjenjuje zaposlenike u tim sektorima (supstitucija). Iako u HZZ-ovom nedavnom izvještaju o APZ-u piše da SOR nije uzrokovao supstituciju za redovno zapošljavanje, postotak od 68% posto korisnika SOR-a u javnom (36%) i državnom sektoru (32%) pokazuje da je trend supstitucije i iskorištavanje te mjere vrlo realan, a tek polovica korisnika je nakon odrađenih godinu dana našla zaposlenje, od toga tek oko 20% kod istog poslodavca u državnom i javnom sektoru, dok je zaposlenje kod istog poslodavca u privatnom sektoru iznad 50%. Jasno je, dakle, da su javni i državni sektor često koristili ovu mjeru kao supstituciju, znajući da mladima nakon odrađenih godinu dana SOR-a uglavnom ne mogu ponuditi zaposlenje. Vlada je u ovoj krizi na taj način iskoristila nepovoljnu poziciju mladih, a sada odbija preuzeti odgovornost za situaciju koju je sama stvorila među nezaposlenim mladima. MRMS će uskoro postati odgovoran za provođenje Garancije za mlade koja sadrži mjere koje bi trebale spriječiti da mladi padnu u dugotrajnu nezaposlenost te ih održati aktivnima na tržištu rada, a njihova znanja i vještine na tržištu rada relevantnima. Nakon ovakva poteza, učinkovitost i stabilna budućnost Garancije također postaju upitni. Naime, ako vlasti nisu voljne ili sposobne odgovorno postupati prema mladima, koji su u Strategiji borbe protiv siromaštva i društvene isključenosti prepoznati kao skupina pod velikim rizikom, uistinu se moramo zapitati – može li Vlada išta više garantirati mladima?” zaključuju u MMH.
