Doprinos mjera i politika zapošljavanja jednakim mogućnostima za žene i muškarce na tržištu rada te mogućnosti i samoodrživost na hrvatskom tržištu rada u četvrtak su upravo i bile jedne od tema konferencije koju je organizirala udruga Domine u hotelu Park u Splitu. Problem nezaposlenosti kojemu svi svjedočimo je globalnih razmjera i odnosi se i na muškarce i na žene, no ne u jednakom omjeru. Upravo to nas dovodi do diskriminacije žena prilikom zapošljavanja. Naime, žene bivaju diskriminirane od strane svojih poslodavaca pri razgovoru za posao gdje je muškarcu veliki plus ako je oženjen i ima djecu jer se to reflektira na njegov posao u smislu da će na poslu biti odgovorniji i savjesno će izvršavati sve svoje poslovne obaveze, dok je ta ista situacija za žene jedno negativno iskustvo jer naravno, kako bi žena samo mogla dati sve od sebe na poslu ako je udana i ima djecu, ipak joj je obitelj na prvom mjestu pa sve vezano za sam posao pada u drugi plan. Stoga je zapravo teško govoriti u optimističnom duhu zaposlenja za žene, iako one u obrazovnoj strukturi zaista napreduju, ali nažalost, tržište to ne prati.
Provode se i brojna istraživanja te mjere i politike koje na razne načine pokušavaju pomoći i olakšati ženama pri zapošljavanju, no napredak zapravo i nije toliko vidljiv. Prisutni su razni faktori i predrasude koje onemogućavaju ženama zaposlenje, od stavova da su žene ‘čuvarice ognjišta’, domaćice do toga da ako su uopće zaposlene, taj isti posao ne mogu adekvatno obavljati ako imaju obitelj.
Postavlja se pitanje kakve to žene tržište uopće traži? Odgovor na to pitanje, pružila je sociologinja Ivanka Buzov te je parafrazirala izjavu da su to mlade i visoko obrazovane žene bez perspektive braka i bračnog života koje odgovaraju i tradicionalnom i modernom načinu života. Tržište zaista ne traži puno od žena, štoviše, nije nam jasno čemu uopće te silne debate o neravnopravnosti žena na tržištu rada. Stoga, žene, ništa ne brinite, posao vam je osiguran ako nemate namjeru osnivati obitelj!
Udruga Domine provela je istraživanje na temu Žene na tržištu rada – prilika ili problem gdje se može uočiti da je ženama to problem u slučaju da su u nemogućnosti odlaska iz kuće zbog obitelji, a s druge strane, nekim ženama to je upravo prilika, posebice u slučajevima kada izgube posao pa su primorane kvalitetno se baviti sobom i završavati razne tečajeve te se na taj način prilagođavati potrebama tržišta rada. Ovdje je važno naglasiti relevantnost informatizacije, odnosno informatičke pismenosti, kao jedne od važnih stavki u današnjem modernom društvu jer je to u većini slučajeva ključna predispozicija pri razgovoru za posao i potencijalno zaposlenje. Ovo, pak nekim ženama predstavlja i nepriliku, naročito ako je riječ o ženama starije dobi koje se moraju naknadno obrazovati u svrhu mogućeg zaposlenja. Dakle, žene su konstantno u procesu obrazovanja, a isto tako i u tzv.fazama zaposlenja kao što su volontiranje te angažiranje u raznim projektima, sve to kako bi dobile zasluženo mjesto na tržištu rada.
Iz svega navedenoga, vidljivo je da je uloga žene u cijeloj priči sve osim pasivna jer se žene na razne načine aktiviraju i pokušavaju naći pravi put prema zaposlenju. Ono što se sa sigurnošću može tvrditi jest činjenica da te male, ali sigurne korake u tom smjeru, u većem broju, provode isključivo žene i razne ženske udruge poput splitskih Domina kao dio civilnog društva, dok ostala državna tijela po tom pitanju ne poduzimaju značajne mjere.
Jedno od radikalnijih rješenja ponudila je novinarka i publicistkinja Vedrana Rudan koja smatra da trebamo ići u borbu protiv muškaraca, a ne analizu istih. Radikalne feministkinje zasigurno bi se složile s njom jer je uistinu potrebno ukinuti diskriminaciju i neegalitarnost žena, kako u privatnoj tako i u javnoj sferi.
