Prvašići i prvašice u novoj školskoj godini 2016./17.,uz note i stihove, ‘naučit’ će i/ili produbiti rodne stereotipe.
Naime, u udžbeniku iz glazbene kulture za prvi razred osnovne škole Moja glazba 1, autorice Diane Atanasov Piljek, a izdavača Alfe, nalazi se degutantno šovinistički prikaz žena.
Ilustracija okarakterizirana kao ‘mamica’ je skromna žena, u dugoj suknji, s pregačom i pomalo skrušenog stava. Druga ilustracija se zove ‘žena’ i prikazuje ženski lik u izazovnoj pozi. Odjevena je u kratku haljinu, istaknutog dekoltea i duge plave kose. Doduše, i ‘žena’ i ‘majka’ nose štikle.{slika}
U tom udžbeniku su žene podijeljene prema bračnom statusu. Dakle, žene prije braka su seksualizirane kako bi našle muža, a nakon stupanja brak postaju skromne i neugledne majke. Ovakvim se prikazom rodnih uloga u društvu uče djeca obrascima funkcioniranja i u takozvanom stvarnom svijetu. Stoga, nije ni čudno da su i danas rasprave o ženskim pravima u Hrvatskoj prvi bauk, da se političarkama govori da su ‘za madrace, a ne mudrace’, da konzervativne i klerikalne struje žele zabraniti pobačaj i protive se uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja u nastavu.{slika}
Prema istraživanju iz 2015. godine, kojeg je proveo američki Nacionalni ured za ekonomska straživanja, rodne podjele u osnovnoj školi mogu imati dugoročne implikacije za učenike/ice. No, rodni stereotipi ne događaju se samo u školi. Profiliraju se i u oglašavanju, televiziji, knjigama, časopisima i razgovorima kojima su djeca izložena od rane dobi. Upravo bi škola trebala biti jedno od mjesta gdje će se stereotipi i predrasude dekonstruirati, a ne dodatno učvršćivati.
Istraživanje u britanskim i američkim školama dovelo je do brojnih istih zaključaka kao i nedavna studija Marie do Mar Pereira, ravnateljice Centra za ženske i rodne studije pri Sveučilištu Warwick. Sociolozi se slažu kako djeca “uče rôd” prema društvenim očekivanjima kojima su izložena, premda učenje djece da se konformiraju i prilagode takvim rigidnim ulogama može dovesti do ozbiljnih posljedica za mentalno zdravlje, posebno za djecu čiji roditelji pokušavaju pretjerano korigirati njihovo ponašanje. Mnogobrojni su primjeri škola koje su postale okruženja u kojima su rodni stereotipi strogo kontrolirani, u kojima se djecu čak šalje kući jer su obukla “pogrešnu” vrstu odjeće.
