Vijesti

19.09.2020. 12:13:05 - Libela

ikona feminizma, sutkinja koja je promijenila ameriku

Umrla Ruth Bader Ginsburg: cjeloživotna borkinja za ženska prava i pravdu

Sutkinja američkog Vrhovnog suda i borkinja za ženska prava Ruth Bader Ginsburg preminula je u petak u 87. godini u svom domu u Washingtonu od raka gušterače. Četiri puta je imala rak, tri puta ga je pobijedila.

Ruth Bader Ginsburg cijeli se svoj život posvetila je borbi za pravdu, a posebno za prava žena i rodnu ravnopravnost, LGBTIQ osoba i manjina, socijalnu pravdu. Njezin predani rad i nastojanje da promijeni društvo nabolje zauvijek su utjecali na oblikovanje SAD-a te ostaju utkani u tkivo tamošnjeg društva. Svoji presudama je unaprijedila prava žena, pravo na abortus, prava LGBTIQ osoba, prava manjina.

Bila je jedna od prvih žena koje su pohađale Harvard. Na prvoj godini studija, od 500 studenata, samo 9 njih su bile žene. Jednom prilikom je ispričala kako je njih devet dekan pozvao na večeru da bi ih pitao zašto one misle da mogu oduzeti ta mjesta muškarcima. Studij je završila na pravnom fakultetu Columbia na koji se prebacila na zadnjoj godini studija. Studij je završila kao jedna od najboljih studentica u generaciji. 

Zakoračivši u svijet rada, Ginsburg je bila diskriminirana. Rekavši svom poslodavcu da je trudna, umanjena joj je plaća i pozicija. Sama je rekla da je drugu trudnoću krila od poslodavca koliko god je dugo mogla kako se ne bi ponovio prvotni scenarij.

Predavala je na pravnom fakultetu Rutgers, gdje je podučavala neke od prvih kolegija o ženama i pravu. Jedna je od suosnivačica Projekta za ženska prava pri Američkoj uniji građanskih sloboda (ACLU). Kao glavna savjetnica ACLU-a, Ginsburg je pokrenula niz slučajeva rodne diskriminacije, od kojih je njih šest iznijela pred Vrhovni sud. Godine 1971. godine Ginsburg je pred Vrhovnim sudom iznijela svoj prvi uspješan argument u predmetu koji se bavio time mogu li muškarci automatski imati prednost nad ženama kao izvršitelji oporuka. Sud se složio s Ginsburg, što je prvi put da je Vrhovni sud ukinuo zakon zbog diskriminacije na temelju spola. Rekla je da se u svom poslu često osjeća kao teta u vrtiću pokušavajući svojim kolegama, sucima i sudbenom vijeću, koji su gotovo uvijek svi muškarci, objasniti rodnu diskriminaciju i potrebu unapređenja ženskih prava. Godine 1972. postala je prva profesorica na pravnom fakultetu Columbia. Svojedobno je izjavila kako je pokretanje sporova u ime ženskog pokreta i unapređenje ženskih prava njezin najvažniji profesionalni rad.

Ginsberg je druga žena u povijesti SAD-a koja je imenovana za sutkinju Vrhovnog suda. Od 1993. do danas žustro i odlučno je branila prava žena, LGBTIQ osoba i manjina s tog mjesta. Dugogodišnja zagovornica ravnopravnosti spolova šalila se da će u Vrhovnom sudu, koji broji devet sudaca, biti dovoljno žena tek kada ih bude devet. "Pa što? Godinama su isključivo muškarci bili suci Vrhovnog suda i nikome to nije bilo čudno", rekla je. Prepoznata kao borkinja za ljudska prava i feministička ikona - postala je ikonom pop kulture - Notorious RBG.

Posljednjih desetak godina, borila se s čak četiri dijagnosticirana raka. No, to ju nije spriječilo da bude efikasna u obavljanju svog posla. RBG zakazuje kemoterapije petkom, da bi se oporavila do ponedjeljka i otišla na Sud.

Mediji pišu da je Ginsburg svojoj unuci nekoliko dana prije smrti izdiktirala priopćenje u kojem stoji da joj je 'najveća želja' da je se ne zamijeni do imenovanja novog predsjednika.

U američkim gradovima se na ulicama okupljaju ljudi i pale svijeće u čast Ruth Bader Ginsburg.

Tagovi: amerika, borkinja za ženska prava, feministkinja, pravnica, pravo, presuda, ruth bader ginsburg, sad, sutkinja, vrhovni sud

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM