U fokusu

Ne funkcionira besplatna pravna pomoć za žrtve obiteljskog nasilja

Najviše pozitivnih tonova, i to od strane Gordane Lukač Koritnik, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, na okruglom stolu “Zaštita žrtava obiteljskog nasilja – uloga i zadaci institucija, ustanova i civilnog društva” čulo se o radu Policije u zadnje vrijeme, štoviše “unatoč i svim manjkavostima” Ured smatra, naglasila je pravobraniteljica, da je Policija najjača karika u lancu borbe protiv nasilja.

Ne funkcionira besplatna pravna pomoć za žrtve obiteljskog nasilja

Najviše pozitivnih tonova, i to od strane Gordane Lukač Koritnik, pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, na okruglom stolu “Zaštita žrtava obiteljskog nasilja – uloga i zadaci institucija, ustanova i civilnog društva” čulo se o radu Policije u zadnje vrijeme, štoviše “unatoč i svim manjkavostima” Ured smatra, naglasila je pravobraniteljica, da je Policija najjača karika u lancu borbe protiv nasilja.

 

Skup je održan u dvorani Transadrije, a organizirali su ga Centar za participaciju žena u društvenom životu – Centar za pravnu pomoć ženama žrtvama obiteljskog nasilja, Primorsko-goranska županija i Obiteljski centar PGŽ-a, u sklopu kampanje koju Centar za participaciju žena u društvenom životu vodi pod naslovom “Pravo na život bez nasilja u vlastitom domu”.

 

Najviše primjedbi upućeno je na adresu instituta besplatne pravne pomoći za koju je pravobraniteljica konstatirala da ne funkcionira i da ju odvjetnici uglavnom bojkotiraju – kritike su upućene Ministarstvu pravosuđa koje još nije pojednostavilo “papirologiju” dobivanja te pomoći te odvjetnicima koji odbijaju građanima pružiti besplatnu pravnu pomoć temeljem uputnica Državne uprave i uz veoma male naknade.

Jasna Butorac, načelnica Odjela za besplatnu pravnu pomoć u Ministarstvu pravosuđa na te je primjedbe odgovorila rekavši da se radi na pojednostavljivanju postupka za dobivanje te pomoći, kao i na tome da se povećaju odvjetničke tarife za besplatnu pravnu pomoć.

 

Opetovane su kritike i na račun sudstva, opet iz poznatih razloga njihove sporosti u rješavanju sporova proisteklih iz obiteljskog nasilja, najviše oko uređivanja alimentacije i primjene zaštitnih mjera. Skup je okupio većinu relevantnih ustanova i civilnih udruga koje se problematikom obiteljskog nasilja u PGŽ bave, i kako je primijetila Lukač-Koritnik u PGŽ se ovom problemu posvećuje dosta pažnje, ali su problemi jednako prisutni kao i u drugim krajevima Hrvatske.

 

“Imamo niz zakona i nacionalnu strategiju borbe protiv nasilja, imamo i zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, no uviđamo da mnogo toga ne funkcionira kako bi trebalo. Isto tako, znamo da je obitelj temelj zdravog društva i da se obiteljsko nasilje generacijski skoro redovito prenosi. Znamo da je u Hrvatskoj svaka četvrta žena žrtva nekog oblika obiteljskog nasilja, da je u Hrvatskoj dvije trećine žena nezaposleno, da se svaki četvrti brak razvodi i da se većina žena žrtava nasilja, nemajući drugog rješenja, nasilniku vraća”, rekla je Antonija Pintar, voditeljica Centra za participaciju žena u društvenom životu. Ponovo je naglasila i potrebu bolje suradnje i dijaloga svih koji se problematikom obiteljskog nasilja bave, a isto to je Lukač-Koritnik izjavila i za razinu ministarstava.