U fokusu

Upozorenje i preporuka Jutarnjem listu povodom članka

Ne puštajmo premijerku na sastanak sa Silvijem

Vrijeđanje, omalovažavanje ili ponižavanje temeljem nečijeg spola autori/ice i urednici/ce još uvijek toleriraju kao “šalu”, kao što je to slučaj i u navedenom članku, iako bi im istovremeno, vjerujem da ćete se složiti, teško bilo zamisliti zbijanje sličnih “šala” na račun nečije rase, vjere ili invaliditeta. 

Ne puštajmo premijerku na sastanak sa Silvijem

U cijelosti prenosimo upozorenje Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Gordane Lukač Koritnik upućenu glavnom uredniku Jutarnjeg lista, povodom članka “Ne puštajmo premijerku na sastanak sa Silvijem”, autora Ante Tomića.

Dana 6. veljače 2010. na str. 7 “Jutarnjeg lista” u rubrici Vijesti objavljen je tekst autora Ante Tomića naslovljen “Ne puštajmo premijerku na sastanak sa Silvijem” koji se temelji na spolnim aluzijama i stereotipima te prikazuje predsjednicu Vlade Jadranku Kosor kao osobu koja, zbog toga što je “zaboga, samo žena. Slaba na laskanja, koketna, nepromišljena” neće moći odoljeti “šarmantnom, rječitom, zgodnom i izravnom” talijanskom predsjedniku koji je “mediteranski mačo” čime se sugerira da zbog “mana” svoga spola, premijerka Jadranka Kosor ne može obavljati jednu od najvažnijih izvršnih funkcija u državi i štititi najviše državne interese.

 Kao pravobraniteljica za ravnopravnost spolova redovito i sustavno pratim poštivanje odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova i drugih propisa i zakona koji se odnose na ravnopravnost spolova i zaštitu od diskriminacije po spolu u medijima.

 I do sada sam redovito upozoravala, a povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama 25.11.2009. izdala i još jedno u nizu javnih priopćenja o tome da stereotipi o muškarcima i ženama, kao i seksizmi koji se svakodnevno pojavljuju u medijima, najvećim dijelom diskriminiraju žene, te pozvala sve djelatnike/ce u medijima, od vlasničke strukture, glavnih i inih urednika /ca do novinara/ki, na uklanjanje seksizama i stereotipa o ženama  iz medijskih sadržaja jer bi se tako uklonio i jedan od najutjecajnijih izvora diskriminacije žena čemu nažalost, svakodnevno svjedočimo, pa i u navedenom tekstu koji ste objavili.

Mediji imaju veliku moć i utjecaj u promoviranju društvenih vrijednosti i oblikovanju stavova pa je, stoga, način na koji medijski sadržaji prikazuju žene i muškarce jedan od ključnih čimbenika u promociji i jačanju društvene svijesti o ravnopravnosti spolova te u prevenciji i uklanjanju diskriminacije na osnovu spola.

 Stoga su mediji dužni poštivati nacionalne i međunarodne zakone i propise koji reguliraju njihovu obvezu promicanja vrijednosti ravnopravnosti spolova i uklanjanja stereotipa, seksizma i uvredljivih i ponižavajućih načina prezentacije žena i muškaraca u medijskim sadržajima, bez obzira na njihov društveni status (Zakon o ravnopravnosti spolova, NN 82/08, čl. 16.; Zakon o medijima NN 59/04, čl. 3. st. 4; Putokazi ka ravnopravnosti žena i muškaraca 2006-2010″, Europske komisije, preporuke (2003)3 i (2002)5 Odbora ministara Vijeća Europe  državama članicama itd.).

 Parlamentarna skupština Vijeća Europe pozvala je zemlje članice da se bore protiv svih oblika seksizma u medijima u kojima su žene još uvijek žrtve seksizama, “opisivane ili predstavljane kao slabe, ranjive, ovisne”, te da ojačaju ulogu medija u promociji ravnopravnosti spolova, da kroz medijske kodekse ponašanja zabrane seksističku praksu i predodžbe te promoviraju uređivačku politiku koja obuhvaća i rodnu dimenziju.

 Republika Hrvatska bila je jedna od zemalja koja je potpisala Pekinšku deklaraciju i Platformu za u kojoj se kao strateški cilj poglavlja J. Žene i mediji navodi se promocija uravnoteženog i ne-stereotipnog prikazivanja žena u medijima. Među akcijama koje bi u vezi tog cilja trebale poduzeti vlade zemalja potpisnica, između ostalog navodi se i poticanje medija da ne predstavljaju žene kao inferiorna bića i eksploatiraju ih kao seksualne objekte i robu, već kao kreativna ljudska bića, ključne čimbenike koji doprinose i imaju koristi od razvojnog procesa (J2, 243, d) te promocija stava da su seksistički stereotipi prikazani u medijima rodno diskriminacijski, degradirajući i uvredljivi (J2, 243, e).

 U travnju 2002. godine Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila je Preporuku o predstavljanju žena u medijima kojom se Vlade zemalja članica, među kojima je i Republika Hrvatska, pozivaju da u zakonodavstvo uvedu koncept “seksizma” te da ga osude jednako kao i rasizam, što jasno govori o tome da je seksizam prepoznat kao štetan i diskriminirajući. Uvredljivo, omalovažavajuće ili ponižavajuće prikazivanje osoba temeljem spola ima jednaku težinu kao i uvredljivo, omalovažavajuće ili ponižavajuće prikazivanje osoba temeljem njihove rase, vjere ili invaliditeta.

 Na žalost, očito je da vrijeđanje, omalovažavanje ili ponižavanje temeljem nečijeg spola autori/ice i urednici/ce još uvijek toleriraju kao “šalu”, kao što je to slučaj i u navedenom članku, iako bi im istovremeno, vjerujem da ćete se složiti, teško bilo zamisliti zbijanje sličnih “šala” na račun nečije rase, vjere ili invaliditeta. 

 Svjesna važnosti slobode govora i podsjećajući da je ravnopravnost spolova jedna od najviših vrednota ustavnog poretka RH i temelj za tumačenje Ustava (čl.3.), a da su jednaka prava zajamčena svima, između ostaloga i temeljem spola (čl. 14)  u p o z o r a v a m da su seksizmi i stereotipi po spolu, kojima je u navedenom tekstu prikazana predsjednica Vlade Republike Hrvatske, a posredno i sve žene, u suprotnosti sa zakonskim odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova i Zakona o medijima i dajem p r e p o r u k u  da Vi kao glavni urednik te drugi urednici/ce u Jutarnjem listu vodite računa da sadržaji članaka koji se objavljuju ne uključuju seksizam i stereotipe na temelju spola, kao što je to bio slučaj sa navedenim tekstom od 6. veljače 2010., neovisno o tome tko je autor/ica teksta.