Vijesti

21.02.2011. 10:28:18

Hrvatska još nije spremna zatvoriti Poglavlje 23

Zastave EU i RH

Zastave EU i RH

"Hrvatska u ovom trenutku još nije spremna za zatvaranje Poglavlja 23" – zaključak je koji je iznesen jutros na Markovom trgu, ispred Vlade, prilikom predstavljanja izvještaja kojeg je, na inicijativu GONG-a, zajednički sastavilo 14 relevantnih domaćih organizacija civilnog društva*. U njemu su sadržana postignuća i nedostaci Vladinih reformi u zatvaranju poglavlja koje se odnosi na prilagođavanje hrvatskog zakonodavstva pravnim stečevinama Europske unije, ali i osiguravanja zaštite ljudskih prava. "U  nekim ključnim mjerilima nedostaju dokazi postojanja iskrene političke volje da reformske inicijative rezultiraju opipljivim poboljšanjima svakodnevnih života hrvatskih građana – istaknula je Jelena Berković iz GONG-a.

Osim što je poslan svim bitnim tijelima Europske unije, ovaj sažetak opsežnijeg izvještaja, koji će naknadno biti predstavljen javnosti, trebao bi poslužiti hrvatskim građanima u lakšem formiranju odluke koju će donijeti na referendumu o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Njime su predstavnici civilnog društva nastojali identificirati konkretne izazove i nužne promjene u području  pravosuđa, borbe protiv korupcije, ljudskih prava, prava manjina i povratnika te procesuiranja ratnih zločina. Smatraju da se predložene mjere mogu implementirati do sredine lipnja, ukoliko ih odgovorni prihvate kao prioritet, a prihvaćanje tih obaveza bio bi dokaz stvarne političke namjere da će se potrebne promjene zaista i dogoditi.

Sanja Cesar, predstavnica CESI - Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje istaknula je kako je nužno "osigurati donošenje strategija i programa u kojima će biti precizno navedeni mjerljivi indikatori uspješnosti provođenja donesenih mjera" te pozvala na dosljedno pridržavanje Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona i drugih propisa.

Na to se nadovezao Tomislav Tomašević, predsjednik Zelene akcije, rekavši kako je potrebno hitno ukidanje zabrane okupljanja na Markovom trgu te poništenje Zakona o golfu: "Niti jedna zemlja na svijetu nema poseban zakon o igralištima za golf, a kamoli neka od članica Europske unije. Taj zakon krši ustavno pravo na privatno vlasništvo, pridonosi jačanju korupcije ukidanjem javnih natječaja za prodaju zemljišta te na uštrb drugih pogoduje golf investitorima".

Da je pitanje transparentnosti očito jedna od većih boljki hrvatskog sustava, očigledno je i iz izjava predstavnika Transpareny Internationala Hrvatska, Zorislava Antuna Petrovića, te Dragana Zelića iz GONG-a. Smatraju da su pri donošenju Zakona o sprečavanju sukoba interesa te Zakona o pravu na pristup informacijama napravljeni brojni propusti, a Zelić se osvrnuo i na potrebu transparentnog financiranja političkih stranaka i predizbornih kampanja, rekavši kako će "borba protiv korupcije biti priča za malu djecu ukoliko ne budemo imali učinkovit nadzor financiranja izbornih kampanja."

Nadzor, i to onaj građanski, potreban je i nad radom sigurnosnih službi i policije, ustvrdio je Gordan Bosanac iz Centra za mirovne studije: "Vlada  predlaže samo kozmetičke mjere, jer bi svega tri osobe, od kojih bi jedna bila iz MUP-a, nadziralo čitavu policiju, što je očiti sukob interesa".

Sanja Sarnavka iz udruge B.a.B.e. osvrnula se na potrebu dekriminalizacije klevete, sprečavanje cenzure u medijima te zaštitu zviždača i branitelja ljudskih prava, dok je Marko Jurčić, predstavnik Centra za LGBT ravnopravnost, upozorio da su "nacionalna i etnička pripadnost, odnosno seksualna orijentacija i rodno izražavanje najčešće osnove diskriminacije i zločina motiviranih mržnjom u Republici Hrvatsko" te da zločin iz mržnje treba postati kazneno djelo.

Među važnijim i hitnijim mjerama čiju provedbu udruge zahtijevaju prije zatvaranja Poglavlja 23 jesu i pitanja povrata imovine prognanicima te provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. "Ustavni zakon se doduše provodi u pitanjima kulturne zaštite i autonomije, no nema pomaka po pitanjima ravnopravnog zapošljavanja Srba, Roma i Bošnjaka u državnim službama, a statuti općina i gradova još uvijek nisu u potpunosti usklađeni sa Zakonom" – naglasio je Ljubo Manojlović iz Srpskog demokratskog foruma.

Na pitanja koja se odnose na procesuiranje ratnih zločina iz Domovinskog rata osvrnula se Vesna Teršelić iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, rekavši kako je potrebno intenzivirati istrage ratnih zločina te otpisati plaćanje parničkih troškova stotinama obitelji civila, žrtvi raznih zločina, koje su tužile RH i tražile obeštećenje.

Ovi prijedlozi za provedbenim i normativnim rješenjima trebali bi uistinu rezultirati nepovratnim promjenama, a udruge su napomenule i kako predlažu uspostavu učinkovitog nadzora reforme pravosuđa i to institucionalizacijom  tijela sa statusom neovisnog izvjestitelja hrvatskom Saboru i institucijama Europske unije, i to barem tijekom prve tri godine nakon pristupanja RH Europskoj uniji.

U međuvremenu očekuju i od Vlade, ali i od Europske komisije da transparentno i na vrijeme obavještavaju hrvatsku javnost o napretku Hrvatske pri izvršenju obaveza iz Poglavlja 23.

*Ovo izvješće predstavlja zajednička nastojanja skupine hrvatskih organizacija civilnog društva (OCD) s dugogodišnjem iskustvom na području zaštite i promicanja ljudskih prava: B.a.B.e. – Budi aktivna. Budi emancipiran, CESI – Centar edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Centar za LGBT ravnopravnost, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, CMS – Centar za mirovne studije, Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, GOLJP – Građanski odbor za ljudska prava, GONG, KLJP-Kuća ljudskih, prava, Pravo na grad, SDF – Srpski demokratski forum, TIH-Transparency International Hrvatska, ZINH - Zbor istraživačkih novinara Hrvatske i Zelena akcija.

Zajedničko mišljenje hrvatskih OCD-a o Poglavlju 23

Tagovi: babe, centar za lgbt ravnopravnost, centar za mir osijek, cesi, cms, eu, poglavlje 23, sabor, vlada, zelena akcija

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM