Projekt Crna kutija dio je šireg programa VideoTeka ljudskih prava koji B.a.B.e. provode od 2006. godine. Voditeljica i urednica projekta je Sanja Sarnavka. Radi se o serijalu od ukupno deset dokumentarnih filmova u trajanju od 25 minuta koji se bave tematikom ljudskih prava a nastali su kao pokušaj približavanja i promoviranja koncepta ljudskih prava prvenstveno mladima, ali i široj javnosti, povezujući teoriju sa stvarnim životnim situacijama u kojima su se našle mlade osobe u Republici Hrvatskoj.
Projekt smo započele potaknute istraživanjima o stavovima mladih, nažalost rijetkim, koja su pokazala kako su mladi u Hrvatskoj nedovoljno upoznati sa svojim pravima. Istovremeno, uočile smo i nepostojanje sustavne edukacije o ljudskim pravima u osnovnim i srednjim školama kao i na fakultetima. Pri osmišljavanju projekta krenule smo od pretpostavke da je edukacija o ljudskim pravima nužan preduvjet suzbijanja i prevencije rodne i svake druge diskriminacije te da poznavanje ljudskih prava vodi toleranciji, razumijevanju, poštivanju svačijeg dostojanstva te gradnji mira i harmoničnijim odnosima unutar i među zajednicama,. Crna kutija zamišljena je kao multimedijski projekt kojim smo, koristeći javni televizijski servis i Internet, odlučile upoznati mlade i širu javnost s konceptom zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda, sigurne kako je njihovo poznavanje temelj odgovornog i aktivnog građanstva u svakom demokratskom društvu.
Edukacija o ljudskim pravima trebala bi, držimo, sadržavati i teorijsku i praktičnu dimenziju pa smo zbog toga svaku od emisija koja se bavi određenim ljudskim pravom ili skupinom prava povezale sa stvarnim životnim situacijama, konkretnim slučajem kršenja nekog od prava. U svakoj emisiji čuje i vidi priča stvarne žrtve diskriminacije a zatim stručnjaka/kinja koji analiziraju svaki pojedini slučaj, pojašnjavaju zašto se tu radi o povredi nekog prava te nude savjete za moguća rješenja, tumače mehanizme zaštite ljudskih prava i navode institucije ili organizacije kojima se treba obratiti u Republici Hrvatskoj i na međunarodnoj razini.
Snimanju dokumentarnih emisija prethodilo je terensko istraživanje u svrhu pronalaženja zanimljivih slučajeva i mladih osoba koje su bile spremne govoriti o svom iskustvu pred kamerama. U više fokus grupa u kojima smo razgovarale s mladim osobama dobile smo vrijedne prijedloge o konceptu, sadržaju, pristupu i mogućoj formi pojedinih dokumentarnih emisija serijala Crna kutija. Osim mladih, koji su glavni akteri emisija, posebno smo zahvalne brojnim stručnjacima/kinjama te aktivistima/kinjama koji su svojim znanjem i iskustvom bitno doprinijeli sadržajnosti emisija.
Emisije su već prikazane na Hrvatskoj radioteleviziji, a bit će i višekratno reprizirane. Emisije se može pogledati na internetskoj stranici www.crnakutija.babe.hr na kojoj se nalaze i drugi brojni zanimljivi sadržaji namijenjeni svima koji žele saznati više o ljudskim pravima. Uz to, sada svih deset emisija nudimo kao DVD komplet. Rezultati projekta – DVD set, brošura i internetska stranica – zamišljeni su kao dodatno sredstvo u nastavi u školama, ali i brojnim vladinim ustanovama i organizacijama civilnoga društva – dakle, svima koji se bave formalnim i neformalnim educiranjem o ljudskim pravima.
U sklopu dokumentarnih emisija Crna kutija obrađene su sljedeće teme:
Seksualna prava
Upoznavanje prava koja se odnose na područje ljudske seksualnosti: pravo na seksualnu slobodu, otvoreno iskazivanje emocija, zaštitu seksualnog zdravlja, seksualnu edukaciju i informacije temeljene na znanstvenim istraživanjima, slobodne i odgovorne izbore te pravo na seksualni užitak. Priča o homofobiji i kršenju prava osoba homoseksualne orijentacije, zatim o poteškoćama s kojima se suočavaju maloljetne trudnice te o seksualnosti osoba s invaliditetom zorno pokazuju nisku razinu poštivanja ovih prava.
Pravo na zdravstvenu zaštitu
Jedan od najvećih problema hrvatskog zdravstva jest štednja koja pogađa i zdravstvene djelatnike, ali ipak najviše pacijente. Odnos prema pacijentima zasebna je priča – birokratiziran sustav ne ostavlja dovoljno prostora za kvalitetnu komunikaciju liječnika i pacijenata. O poteškoćama prilikom pokušaja ostvarenja svojih prava, nedovoljnoj dostupnosti informacija, dugom čekanju na pretrage, nedostatku lijekova, potrebnih pomagala, fizikalne ili psihološke terapije govore mlade osobe kojima je dijagnosticirana multipla skleroza.
Pravo na obrazovanje
Nudi li hrvatski obrazovni sustav učenicima dovoljnu šansu za razvijanje vlastitih potencijala i kreativnosti? “Kvalitetu” i dostupnost osnovnog obrazovanja zagarantiranu člankom 65. Ustava RH možemo vidjeti na primjeru OŠ Dugo Selo koja se bori s viškom učenika i učenica u nedostatnom i neadekvatnom prostoru u kojem se nastava odvija u čak četiri smjene. Emisija problematizira i neprilagođenost obrazovnog sustava osobama s posebnim potrebama te ukazuje na brojne nedostatke hrvatskog školstva kao što su nefleksibilnost, nedovoljna usmjerenost na praksu i razvijanje kompetencija i kritičkog mišljenja, uniformnost školskih programa itd.
Pravo na zdrav okoliš
Iako je pravo na život u zdravom okolišu jedno od Ustavom zagarantiranih prava, stanovnicima Siska i Vranjica ono je grubo narušeno. Koje institucije moraju osigurati poštivanje prava na zdrav okoliš te zašto ne rade dovoljno na reguliraju i pravnom normiranju te rješavanju problema koji već dugi niz godina muče stanovnike izuzetno zagađenih prostora? Aktivisti lokalnih ekoloških udruga govore zašto je bitno razvijati ekološku svijest i poticati građane na aktivizam te koji su rezultati njihovih nastojanja da svojim sugrađanima omoguće život u zdravijoj sredini.
Pravo na jednakost
Emisija se bavi problemom ksenofobije i diskriminacije koji se javljaju kao rezultat kršenja prava na jednakost. O tome kako je biti stranac u Hrvatskoj, o svojim negativnim i pozitivnim iskustvima te predrasudama s kojima se susreću u Hrvatskoj govore nam Nigerijac iz Bistre i Japanka iz Zagreba. Stručnjaci Hrvatskog pravnog centra i Mirovnih studija pojašnjavaju pojmove ksenofobije, predrasuda i stereotipa, razmatraju uzroke i posljedice diskriminacije, te navode mjesta i institucije kojima se mogu obratiti osobe koje smatraju da su diskriminirane. U emisiji se propituje i restriktivno hrvatsko zakonodavstvo te izuzetno mali broj odobrenih azila u odnosu na broj podnesenih zahtjeva.
Prava nacionalnih manjina
Ključni problemi dviju manjina koje su u Hrvatskoj najčešće izložene diskriminaciji, romske i srpske, obrađeni su u emisiji Prava nacionalnih manjina. Iako Hrvatska ima Ustavni zakon o nacionalnim manjinama, pitanje je koliko se odredbe u praksi provode. Otežan pristup tržištu rada, loša suradnja s lokalnim vlastima, nemogućnost stjecanja osnovnog statusa, realizacija stanarskih prava, obnova, povrat imovine, isključenost i izoliranost – sve su to problemi koji svakodnevno ograničavaju prava ovih manjina u Hrvatskoj.
Trgovina ljudima I
U emisiji o postojanju trgovine ljudima svjedoči žena koja je dovedena iz Ukrajine, stvarna žrtva koja je na prevaru dovedena u Srbiju, a zatim prebačena u Bosnu i Hercegovinu, koja je bila prisiljena raditi kao prostitutka. Stručnjaci koji gostuju u emisiji pojašnjavaju što je trgovina ljudima, tko su najčešće žrtve i kome treba prijaviti svaku sumnju na postojanje lanca trgovine ljudima.
Pravo na sudjelovanje u odlučivanju
U emisiji Pravo na sudjelovanje u odlučivanju snimljene su priče studenata i studentica Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji su sudjelovali u petotjednoj blokadi redovne nastave na fakultetu. Stručnjaci i studenti objašnjavaju kako su komercijalizacija obrazovanja i progresivno uvođenje školarina doveli do nepravde i onemogućavanja jednakog pristupa obrazovanju svima. Posebna pozornost posvećena je pojašnjenju funkcioniranja plenuma, specifičnom modelu ravnopravnog odlučivanja koji je izuzetno uspješno funkcionirao tijekom trajanja blokade. Iz emisije se vidi kako bi studenti/ce trebali biti ravnopravni akteri u procesima odlučivanja, ali im to oni koji imaju moć neprekidno priječe.
Trgovina ljudima II
Trgovina ljudima je fenomen koji posebno pogađa siromašne i marginalizirane skupine. U ovoj emisiji govori se i romskoj zajednici u kojoj još uvijek postoji običaj prodavanja mlade. Zašto je Hrvatska od zemlje tranzita i odredišta trgovine sve češće i zemlja podrijetla žrtava, što se događa sa žrtvama, kakva je suradnja institucija zaduženih za zaštitu žrtava i njihovu integraciju, saznaje se također u drugoj emisiji iz serijala posvećenoj problematici trgovine ljudima.
Pravo na život bez nasilja
Veliki broj slučajeva nasilja i nadalje se ne prijavljuje. Istraživanja pokazuju kako je svako deseto dijete u RH zlostavljano. U emisiji Pravo na život bez nasilja gostuju stručnjaci, ali i žrtve nasilja od kojih se može čuti koja su im sve prava bila narušena, tko je odgovoran za rješavanje problema nasilja, što se događa u slučajevima kad se nasilje prijavi, koji su propusti sustava te koje su moguće fizičke i psihičke posljedice nasilja.
