U fokusu

40% osoba ne zna da je diskriminacija po spolu zakonom kažnjivo djelo

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske i sekcija “Žene i društvo” Hrvatskog sociološkog društva organizirali su promociju zbornika “Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj”. Promocija se održala 6. ožujka 2012. godine u dvorani Ban Zrinski Hotela Dubrovnik, koja se ovom prilikom pokazala premalom za okupljeno mnoštvo, te se tražila i stolica više.

40% osoba ne zna da je diskriminacija po spolu zakonom kažnjivo djelo

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena Ured za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske i sekcija “Žene i društvo” Hrvatskog sociološkog društva organizirali su promociju zbornika “Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj”. Promocija se održala 6. ožujka 2012. godine u dvorani Ban Zrinski Hotela Dubrovnik, koja se ovom prilikom pokazala premalom za okupljeno mnoštvo, te se tražila i stolica više.

Zbornik “Rodna ravnopravnost i diskriminacija u Hrvatskoj” nastao je na temelju istraživanja “Percepcija, iskustva i stavovi o rodnoj diskriminaciji u RH” čiji je naručitelj Ured za ravnopravnost spolova, a kojeg su proveli istraživači/ce Odsjeka za psihologiju i Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta, Fakulteta političkih znanosti i Instituta za društvena istraživanja. Zbornik su predstavile mr.sc. Helena Štimac Radin, predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova, urednice zbornika dr.sc. Željka Kamenov i dr.sc. Branka Galić, te recenzentice prof.dr. Anđelka Milić, dr.sc. Vlasta Ilišin i prof.dr.sc. Inga Tomić-Koludrović.

Više nego jedanput istaknuta je važnost jednog ovakvog multidisciplinarnog istraživanja koje je provedeno na nacionalnom reprezentativnom uzorku, koje ne istražuje samo stavove o rodnoj diskriminaciji, već i percepcije i iskustva ispitanika.

Istraživanje je pokazalo da je većina ispitanika svjesna rodne neravnopravnosti, ali da ona ostaje većinom deklarativna. Također, zabrinjavajući je podatak da 40% ispitanika ne zna da je diskriminacija po spolu zakonom kažnjivo djelo, dok njih 23,2% misli da takvo ponašanje nije kažnjivo. Zabrinjava i podatak da nešto više od polovice ispitanika nije zainteresirano za pitanja rodne ravnopravnosti, te podatak da bi većina ispitanika/ca bila pasivna da dožive ili da svjedoče diskriminaciji na temelju spola. Istraživanje je pokazalo da je najveća rodna neravnopravnost u području obitelji, upravo u onom dijelu društva do kojeg je najteže prodrijeti i na njega utjecati, a rodne neravnopravnosti ima i u ostalim područjima života koji su istraživani – obrazovanje, posao/tržište rada i politika.

Kao dodatna vrijednost ovoga zbornika istaknuta je i njegova opsežnost i ukazano je na činjenicu da ovo istraživanje ne samo da otkriva postojeće stanje po pitanju rodne ravnopravnosti već donosi i niz konkretnih mjera i preporuka.