Vijesti

20.03.2013. 12:33:01 - Andreja Žapčić (gong.hr)

Na putu do promjena - samo kojih i kada?

Izborne inovacije - prilika za demokratizaciju demokracije

Dok povjerenje građana i građanki u politiku i poltičke procese kopni iz dana u dan, a neizvjesnost raste za razliku od prostora za javnu raspravu, demokracija se opet meškolji pod znakom upitnika. Ako uopće živimo u demokraciji? No, je li rješenje odustati ili energiju uložiti u njezino očuvanje i usavršavanje kao kontinuirani zadatak svih građana, ali ne samo svakih četiri godine na izborima koje se već ofucano naziva "slavljem demokracije"?

Odgovore na ta i mnoga druga pitanja nastoji pružiti Sajam izbornih inovacija - dvodnevna međunarodna konferencija koja traje u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u organizaciji GONG-a.

"Participativnost, jednak pristup odlučivanju te deliberativnost temeljna su načela demokracije koja se u uvjetima teške gospodarske krize opet nalazi pod znakom pitanja i potrebno ju je očuvati i usavršavati. GONG smatra da tu krizu treba prevladati i zalaže se za demokratizaciju demokracije", istaknuo je Berto Šalaj, predsjednik Vijeća GONG-a i profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.

"Slobodni transparentni izbori su važan faktor demokracije i na svaki izborni sustav stalno treba unaprijeđivati kako bi služio svojem glavnom cilju. Birači postaju sve zahtjevniji i sve više žele biti uključeni, a političke elite moraju biti spremne odgovarati na taj izazov kojemu novi mediji znatno doprinose", kazao je David Slinn, veleposlanik Ujedinjenog kraljevstva, dometnuvši da kao strastveni korisnik društvenih medija, 'vjeruje kako oni imaju važnu ulogu i mogu povećati te poboljšati sudjelovanje, pogotovo kada je riječ o mladima'.

Na putu do promjena - samo kojih i kada?

Kada je riječ o sudjelovanju na izborima, u Hrvatskoj je doista dosad bilo različitih sudionika i sudionica, od kojih su mnogi često prkosili zakonima kako fizike, tako i života i smrti. Da mrtvi, primjerice, više ne bi trebali ustajati iz grobova da bi glasali na izborima, uvjeren je ministar uprave SDP-ovac Arsen Bauk koji se nada da do parlamentarnih izbora to više neće biti tema. Temelje tom svom uvjerenju gradi na započetom sređivanju popisa birača zahvaljujući novim Zakonima o prebivalištu i Registru birača. Prolazeći kroz sve vrste izbora koje postoje u Hrvatskoj, osvrnuo se na moguće promjene na tom polju pa je tako kazao da bi možda već ove godine moglo doći do promjena u 'slaganju' biračkih odbora na izborima za predsjednika, dok se otvara mogućnost za raspravu oko izravnog izbora gradonačelnika nakon lokalnih izbora.

"Preferencijalni sustav kao na izborima za Europski parlament mogao bi možda poslužiti i na izborima za gradska te općinska vijeća, a raspravu oko raznih pitanja ne treba zatvoriti niti oko parlamentarnih izbora, dok za pravo glasa nacionalnih manjina postoje bolje tehničke mogućnosti", rekao je Bauk.

Komentirajući pitanje izbornih jedinica kazao je da je riječ o legitimnom pitanju u smislu njihove veličine i granica, ali nije najavio nikakve radikalne promjene dok proporcionalni sustav smatra najboljim te je zaključio: "Treba postići da svaki glas vrijedi jednako. Bit će manjih korekcija koje će izazvati veliko zanimanje, a nakon izbora bit će i izmjena u pravilima njihova praćenja".

Kolega mu po stranci Peđa Grbin, predsjednik saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te izaslanik predsjednika Sabora, pokrovitelja konferencije, najboljim, međutim, smatra mješoviti izborni sustav pri čemu je istaknuo da su razlike sasvim legitimne, ali trebaju biti iznošene u javnim raspravama. Važnom, naime, smatra 'direktnu komunikaciju s biračima na koju političari moraju biti spremni'. On se ne slaže s time da je demokracija na umoru, niti da je sada pod upitnikom, nego da je oduvijek bila pod znakom pitanja.

"Kao što je već jednom rečeno - od demokracije još nitko nije smislio bolji sustav, ali to ne znači da ju ne možemo propitivati, i to ne samo na izborima svake četiri godine, nego i između", zaključio je.

Demokratska nelikvidnost - građani kao objekti

"Jedan od osnovnih problema moderne demokracije je nedostatak likvidnosti, tj. sposobnosti da signalizira društvenu namjeru", istaknuo je tijekom svoje prezentacije Smari McCarthy, izvršni direktor organizacije International Modern Media Institute i suosnivač projekta Ustavna analiza (CAST).

Upozorio je na 'institucionalizaciju demokracije, upitavši što su institucije pri čemu je podsjetio da bez pojedinaca nema društva'.

Kako građanima i građankama omogućiti lakše sudjelovanje, govorila je tijekom svoje prezentacije Amy O'Donnell, koja radi za FrontlineSMS, organizaciju koja, između ostalog, radi na potencijalu mobilne tehnologije kako bi se osnažilo glas građana, zaštitilo demokratsko glasanje i udovoljilo zahtjevima transparentnosti. No, kako je istaknula, 'bitno je zapamtiti da su u središtu procesa upravo sami građani i građanke, a tehnologija im olakšava njihovo sudjelovanje'.

Nadovezujući se na prezentirano, Grbin je u raspravi istaknuo kako direktnu demokraciju ne smatra boljom jer ona ne može biti zamjena i kako treba biti pažljiv oko uzimanja za primjer demokracija na papiru, ali je naglasio da direktnu demokraciju treba jačati na lokalnom nivou. Na tom polju, doduše, dosad nismo imali prevelikog iskustva, a i najnoviji primjeri, poput građanske inicijative u Dubrovniku oko referenduma za Srđ, ne ulijevaju odviše povjerenja s obzirom na ponašanje politike koja smatra da uzde moći trebaju ostati u njihovim rukama, premda će često deklarativno govoriti drugo.

Direktna demokracija (ni)je vruća žudnja

Da broj potpisa za referendum iako velik, nije nedostižan, ponovio je Bauk, kao i da bi trebalo propisati teme koje ne mogu biti predmet referendumskog pitanja.

"Žao mi je što je Hrvatska bojažljiva država kada je riječ o direktnoj demokraciji", opetovao je Robert Podolnjak, profesor zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji smatra da bi trebalo produžiti rokove prikupljanja potpisa.

Kritičan je posebno bio Hrvoje Jurić, aktivist i docent na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, istaknuvši da 'sistem u kojemu živimo uopće nije demokracija u njezinom izvornom smislu, nego u parodiji demokracije, pseudodemokraciji, demokratskom antidemokratizmu, koji se ne može popraviti'.

"Direktnu demokraciju ne može se postići gadgetima, bilo tehnološkima, bilo onima koje nudi politika. Ona naglašava ulogu zajednice bez medijatora i to je nova geometrija koja ide odozdo prema gore. Ona nije vruća žudnja ili utopija, nego je moguća ovdje i sada, samo treba ponuditi nove forme i revitalizirati zajednicu te ojačati solidarnost", pojasnio je.

Sve karte na stol

Mnoge zemlje širom svijeta imaju veliku ili utjecajnu dijasporu koja želi biti uključena u izborni proces svoje zemlje podrijetla, a većina zemalja je razmatrala ili koristila mogućnost tzv. glasanja izvan zemlje kako bi povećala sudjelovanje građana i građanki u iznornome procesu, o čemu je u svojoj prezentaciji govorila Tihana Bartulec Blanc, koja se specijalizirala u području izbora u poslijeratnim i tranzicijskim zemljama, a trenutno vodi projekt za izborno upravljanje i prava u organizaciji Creative Associates International u Washingtonu.

U Hrvatskoj se osim po pitanju glasanja dijaspore, mnogo vremena potrošilo i na teme oko glasanja nacionalnih manjina. Milorad Pupovac, član saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav kao saborski zastupnik srpske nacionalne manjine, kazao je da je glasanje nacionalnih manjina niti prednost, niti prevelika sreća, nego nužnost, i to kao posljedica prošlih zbivanja i podjela u društvu.

"Mi u Saboru to shvaćamo kao sredstvo prevladavanja tih podjela, ali ostvarivanje prava treba promijeniti, naime, ono narušava tajnost i privatnost sudjelovanja", naglasio je.

Da su određene promjene potrebne, kazao je i Nenad Zakošek, dekan zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, koji se osvrnuo i na pitanje opravdanosti glasanja dijaspore u smislu toga da odlučuju o životu zajednice u kojoj ne žive. Duje Prkut, istraživač u GONG-u, zaključio je da premda na kraju došli do toga da treba zadržati postojeće stanje ipak zbog jasne argumentacije što bi bilo zdravo, treba propitivati sva rješenja.

Kamen temeljac povjerenja - ima li tu tehnologij mjesta?

Već spominjani Hrvatskoj trebaju popisi birača i biračica za 21. stoljeće, a odgovornost za njihovo ažuriranje s izbornom administracijom dijele i građani/ke birači/ce te političke stranke. U tom kontekstu o napadu na biračko pravo kroz pravne mehanizme i praksu s američkih izbora 2012. iz savezne države Florida u svojoj je prezentaciji govorio Daniel A. Smith, s tamošnjega Fakulteta političkih znanosti. Naime, registracija birača zahtijeva preciznost i dobru praksu, nadovezao se Nicolai Vulchanov, koji je, između ostalog, niz godina bio član Središnjeg izbornog povjerenstva Bugarske te Odjela za popis stanovništva: "Jednako i univerzalno pravo glasa ključ je za demokratski izborni proces, a kompilacija točnih i inkluzivnih registara/popisa birača je kamen temeljac u izgradnji i i održavanju povjerenja javnosti".

Proces kojim su građani i građanke dužni dokazati svoj identitet, dob i državljanstvo varira diljem svijeta, a identifikacija birača i biračica pri registraciji i na glasačkom mjestu potrebna je kako bi se spriječila prijevara. Međutim, potrebno je i shvatiti da prestrogo provođenje identifikacije birača i biračica može dovesti do njihova revolta, a riječ je o jednom od izazova inkluzivne demokracije o kojemu se mora govoriti, istaknula je u svojoj prezentaciji u kojoj se posebno osvrnula na biometrijsku tehnologiju, Tova Wang, stručnjakinja za izborne reforme i političko sudjelovanje u SAD-u.

Tehnologija je važna, ali ne i svemoguća i to uvijek ima trebati na umu, o čemu je ponešto govorio i Ian Schuler, vodeći inovator u području upotrebe tehnologije za unaprjeđenje demokracije i ljudskih prava, kazavši da ni tehnologija nije nepogrešiva, a i tu je kao i uvijek stvar povjerenja.

Da tehnologija nije nepogrešiva, istaknuo je i Tomislav Medak iz Multimedijalnog instituta MAMA, kazavši da naglasak treba biti na tome kako uključiti što više ljudi: "Tehnologija omogućuje veću participativnost u smislu većeg otvaranja da svatko može govoriti u javnosti, ali je potreban filter", preduvjet čemu su, nadovezao se Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, 'informirani i educirani građani'.

Na sličnom je tragu govorio i Alen Delić, stručnjak za informacijsku sigurnost, koji je podsjetivši da je jedno upotreba tehnologije u izbornom procesu, a drugo je sve ostalo, kazao i da osobno nije siguran trebaju li doista svi glasati o svemu ili je neke stvari bolje ipak ostaviti stručnjacima i stručnjakinjama te političarima i političarkama?



Tagovi: birači, demokracija, direktna demokracija, glasači, gong, građani i građanke, izbori, izborni proces, tehnologija

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM