Vijesti

20.09.2013. 07:10:00 - S.K.

umrežavanje i organiziranje

Mlade žene aktivno mijenjaju regiju!

Mlade žene - agentice pozitivnih promjena

Mlade žene - agentice pozitivnih promjena (Foto: S.K.)

Nakon seminara, radionica i treninga u vlastitim zemljama, sudionice projekta Mlade žene - agentice pozitivnih promjena iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije su doživjele povijesni trenutak. Naime, prošlog tjedna u Sarajevu okupilo se gotovo stotinu mladih žena na regionalnoj konferenciji Strategija održivosti za mlade liderice, aktivistkinje i feministkinje.

Ovo je prvi put u dva desetljeća da su se mlade feministkinje iz regije okupile na konferenciji ovog tipa i dogovarale daljnje korake zajedničkog utjecaja na prostore u kojem žive i rade.

Na dvodnevnoj konferenciji sumirano je ono što su mlade feministkinje i aktivistkinje radile u bliskoj prošlosti, kao što su se i prisjetile uspjeha svojih prethodnica. Sudionice su također razgovarale o fokusima današnjeg feminizma i aktivizma, ali i o problemima i potrebama s kojima se nova generacija feministkinja i aktivistkinja susreće.

Predavačice, iskusne borkinje na polju rodne jednakosti i ravnopravnosti, nastojale su novim suborkinjama prenijeti svoja znanje, iskustva i naučene lekcije, kao i zašto je bitna autonomnost, pravo na izbor te ekonomska nezavisnost pojedinki.

Zlatiborka Popov-Momčilović je upoznala sudionice s poviješću ženskih pokreta na području bivše Jugoslavije te istaknula da društvo ne smije uzeti zdravo za gotovo sva ona postignuća za koja su se naše pretkinje izborile.

"Ženska povijest je kao tepih prošaran raznobojnim šarama. I ne smijemo ga rasparati kako ga naše kćeri ne bi trebale tkati ispočetka", slikovito je istaknula zašto je bitna ženska povijest.

"Ženski pokret čini složen splet i kolorit različitih organizacija, formalnih i neformalnih grupa, mreža, inicijativa, aktivista i aktivistkinja, koje/i na taj način potvrđuju svoj status onog građanskog, ali ga i proširuju. Jer građanski status se jednostavno ne stječe i ugravira rođenjem, nego potvrđuje kroz stalnu borbu i različite aktivističke obrasce. Dakle, ženski pokret nije čisto 'ljudskopravaški' pokret za ravnopravnost, već i pokret koji svojom nekonvencionalnošću i kontrakulturnom performativnošću gradi prostore za drugačije vizure što sama prava jesu da bi se princip građanstva stalno proširivao i uključivao nove slojeve društva", pojasnila je Zlatiborka.

Razgovarajući o prvoj feminističkoj konferenciji u Jugoslaviji 1968. godine, organizatorice su izrazile nadu kako će se i ovogodišnje okupljanje u Sarajevu spominjati u knjigama kao početak novih akcija i umrežavanja istomišljenica.

Paula Petričević, feministkinja i aktivistkinja iz Crne gore, prezentirala je shvaćanje aktivizma u 'postfeminističkom' dobu, ali i sudionicama dala uvid u stanje u njenoj zemlji.

"U Crnoj Gori ostvarivanje rodne ravnopravnosti nikada nije bio prioritet. Prava koje su žene dobile nakon Drugog svjetskog rada bila su 'kolateralne žrtve' emancipiranja radničke klase", rekla je Paula.

Feministkinja i LGBT aktivistkinja Lepa Mlađenović je djevojke i žene upitala što je to autonomija i jesu li one autonomne. Potaknuvši raspravu trebamo li se boriti na ulici ili kroz institucije, sudionice su došle do zaključka da jedno ne isključuju drugo te da trebaju imati i zagovaračku funkciju, ali se nikada ne odreći prosvjeda i akcija. Ipak, revolucija je krenula s ulice.

Radikalna feministkinja i novinarka Urlike Helwerth otvorila je zanimljivu raspravu o cyber feminizmu i aktivizmu te novim platformama za umrežavanje i organiziranje. Sudionicama se ova tema učinila iznimno bliskom te su gotovo preuzele predavanje prepričavajući kako su same organizirale akcije i inicijative u svojim sredinama putem društvenih mreža, ali su također istaknule kako je internet sjajno mjesto za širenje govora mržnje i diskriminacije. Kako cyber prostor ima danas najširu publiku te brzo prenosi informacije, feministkinje i aktivistkinje su započele dogovore oko stvaranja online platforme za zajedničke akcije na području cijele regije

Sindikalistkinja i aktivistkinja  Jagoda Milidrag Šmid održala je energično predavanje o ekonomskoj neovisnosti žena, kojim je upozorila prisutne kako sve trpimo sistemsko nasilje te potaknula sudionice da se aktiviraju, solidariziraju i organiziraju kako bi se izborile za svoje pravo na rad i dostojanstveno radno mjesto, plaću i u konačnici – mirovinu.

Osim toga, u okviru konferencije predstavljeni su i rezultati istraživanja iz Hrvatske, Srbije te Bosne i Hercegovine o akcijskim planovima za mlade, preciznije o zastupljenosti rodno ravnopravnih sadržaja u takvim planovima.

Iako je istraživanje provedeno u tri različita društvena konteksta, moguće je uočiti sličnosti vezane uz aktivno sudjelovanje mladih žena u procesima odlučivanja i pitanje rodne ravnopravnosti.

Rodna ravnopravnost, ako postoji kao sastavni dio policy dokumenata, prisutna je više kao princip, dok istovremeno operacionalizacija  tog principa u vidu mjera i financijskih aktivnosti izostaje. Dakle, aktivno sudjelovanje i rodna ravnopravnost u društveno-političkim procesima spominje se tek deklarativno, a aktivnosti i/ili mjere vezane uz unaprjeđenje položaja mladih žena ne postoje ili su više iznimka nego sustavna praksa.

Participacija mladih žena obilježena je problemima poput podzastupljenosti i neravnopravnog tretmana u procesima i tijelima odlučivanja. Upravo zbog ovakvih poraznih rezultata potrebno je osnaživati i motivirati mlade žene da se ne boje tražiti svoja prava te da zagovaraju rodnu ravnopravnost na lokalnoj, nacionalnoj, ali i regionalnoj razini. Stoga, umrežavanje istomišljanica iz regije je od neophodne važnosti.

Projekt Mlade žene - agentice pozitivnih promjena (Young Women- agents of positive change) je projekt Fondacije CURE u partnerstvu s Autonomnim ženskim centrom (AŽC) iz Beograda i CESI (Centar za Edukaciju, Savjetovanje i Istraživanje) iz Zagreba. 

Tagovi: afž, aktivistkinje, aktivizam, bosna i hercegovina, cesi, feministkinje, feminizam, fondacija cure, hrvatska, konferencija, liderice, mlade žene - agentice pozitivnih promjena, osnaživanje, procesi odlučivanja, regija, rodna jednakost, rodna ravnopravnost, sarajevo, srbija, umrežavanje

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM