Vijesti

12.12.2013. 08:00:00 - Dolores Marčetić

Jutro ljudskih prava

Nagrada Saharov - za slobodu mišljenja

Povodom proslave 25 godina potpore ljudskim pravima Europski parlament je u suradnji s Human Rights Film festivalom organizirao panel posvećen ljudskim pravima. Moderatorica  'Jutra ljudskih prava' koje je održano u kinu Europa u Zagrebu bila je Andrea Čović iz Ureda za informiranje Europskog parlamenta. Glavna okosnica panela bila je ovogodišnja dobitnica nagrade Saharov Europskog parlamenta Malala Yousafzai, pakistanska djevojka koja je postala simbol borbe za ljudska prava. O njoj su govorili Rada Borić iz Centra za ženske studije, dr.sc. Snježana Vasiljević s Pravnog fakulteta iz Zagreba te Tomislav Cvitković iz odnosa s javnošću Profila Mozaik koji je izdavač knjige 'Ja sam Malala'.

Nagrada Saharov osnovana je 1888. godine u čast ruskog nuklearnog znanstvenika i aktivista za ljudska prava Andreja Saharova. To je nagrada za slobodu misli i najviše priznanje naporima uloženim u borbu za ljudska prava  koje odaje Europska unija. Ove godine je među dobitnicima nagrade i Malala koja je svojom iznimnom hrabrošću i odlučnošću da se bori za prava djece inspirirala gotovo čitav svijet.

Zašto je izdana knjiga 'Ja sam Malala' i tko je Malala uopće, u razgovoru s Andreom Čović otkrio je Tomislav Cvitković rekavši kako je knjiga nastala ubrzo nakon oporavka od napada u njenom kraju, u predjelu koje je tempirano bombaštvo kada su talibani u pitanju. Nakon što je stigla u Europu, priča je brzo došla do javnosti i cijeli svijet je doznao problematiku u Pakistanu u kojem, kako Malala kaže islam ne progovara o ženskim pravima na način kako talibani to nameću. " Interes za knjigu je iznadprosječan, to je naprodavaniji naslov na ovogodišnjem Interliberu"- rekao je Tomislav Cvitković. Preporučio je knjigu za božićni poklon i nadodao kako je ta knjiga nešto što bi svojoj kćeri dao da pročita preko praznika, inspirativna priča koju vrijedi upoznati.

"Pakistan je lonac na konstantnoj vatri, čuju se priče o teoriji zavjere, ali kad pročitate knjigu o iskrenosti i otvorenosti vidjet ćete da Malala govori o putu pravdi, Bogu, a ne da kako bi bila kooperant SAD-u" završio je Cvitković.

Malala je rekla kako moć države leži u pismenosti, a u Pakistanu je više od pola žena nepismeno. Andrea Čović je spomenula kako bi sociolozi na to pitanje odgovorili vrlo jednostavnom formulom: iskorijenili bi tu problematiku obrazovanjem djevojčica i gledali kako se društvo mijenja. U Hrvatskoj su djevojčice obavezne pohađati osnovnu školu još od 1888. godine, a vrata fakulteta otvorena su im od 1901. godine. Rada Borić spomenula je podatak o neobrazovanosti djevojčica u svijetu koji iznosi čak 74 posto i istaknula kako je u ovom trenutku Hrvatski ženski lobi najzabrinutiji oko ekonomskih prava žena, budući da se ekonomska kriza prelomila preko njihovih leđa, a sve više socijalnih rezova šteti ženama.

 

Danas nemogućom izgleda činjenica da prije 200 godina žene nisu male pravo ni na što, a danas iako prava  imaju, malo ih je na visokim pozicijama u  politici kao i u ostalim područjima. Žene se katkad i same odriču svojih prava, zbog obitelji ili neraspodjele rada i uloga 'u kući'. Većini djevojaka danas je atraktivnije biti manekenka ili žena nogometaša, nego ulagati u sebe i svoje znanje, a edukacija je jedino oružje koje možemo upotrijebiti.  "Obrazovanje oko ljudskih prava nedostaje i ženama i muškarcima"- rekla je Borić.

Andrea Ćović osvrnula se na činjenicu kako i Hrvatska ima svoju Malalu/e. Primjer su djevojčice romske nacionalnosti koje su  izložene prosjačenju, a o njihovom obrazovanju se ne vodi nikakva briga. Nema pravih poticajnih mjera, a nakon 16 godina nemaju mogućnost za razvitak. Samo 30 posto Roma završava osnovnu školu. O problematici zakona i rodne osvješnosti Snježana Vasiljević je rekla kako harmonizacija nacionalnog  prava s europskim ne znači samo prenijeti europske norme u sustav, već ih i početi primjenjivati. Imamo rodno osvještene zakone, međutim u praksi se ne primjenjuju. Oni koji ih trebaju primjenjivati, ne razumiju ih. Kao drugu liniju problema naglasila je neosvještenost društva. Društvo se trebalo pripremati godinama, jer pravo nije samo znanost, nego i kultura i kako se ponašati prema različitima. "Kod nas je problem da se ne znamo ponašati niti prema isitima, a kamoli različitima" rekla je Snježana Vasiljević.

Kao profesorica na Pravnom falutetu u Zagrebu svakodnevno se susreće s djevojke od 18-23 godine koje nisu uopće osvještene što to znači studirati, što znači biti žena na tržištu rada. "Uspoređuju se s nekim drugim ženama, ne sa Radom, Andreom ili sa mnom. Ne čitaju Malalu, ali možda će čitati knjigu Nives Drpić" naglasila je Snježana Vasiljević. Pravni fakultet u većini čine žene, imaju više ocjene, ali kad dolaze na tržište rada muškarci su ipak konkurentniji. Nositelji su katedri, dekani, a žene još uvijek samo profesorice. U drugim profesijama situacija je jednaka. "To je taj fenomen staklenog stropa" završila je Vasiljević.

Jutra poput ovih, razgovori o ljudskim pravima i borba za njih, važna su kako bi se javnost osvjestila o problematici koja je svakim danom sve teža. Živimo u svijetu u kojem je model uspješnosti, moći i bogatstva nešto sasvim drugačije od onoga što Malala zagovara. Obrazovanje je moć žene, ali nikako da se čuje važnost te moći i pruže ruke podrške svim onim ženama koje čekaju priliku da nađu mjesto u ovome svijetu. I onda kada se čini kako su sva nastojanja i borbe žena kroz povijest za svoja prava, jednakost i glas polako zaboravljena i kako društvo ide unazad kada bi trebalo napredovati, pojavi se glas razuma koji progovara kroz hrabru pakistansku djevojku i sve ponovno ima malo više smisla.

Tagovi: hrvatska, ljudska prava, mala, nagrada saharov, rada borić, regija, romi, stakleni strop, svijet

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM