Vijesti

25.02.2014. 12:03:01 - Libela

Priopćenje za medije

Solidarnost s radnicima/cama zbog socijalno pravednog društva

CESI podržava štrajk solidarnosti

CESI podržava štrajk solidarnosti

Feministička organizacija CESI izdala je priopćenje za medije povodom općeg štrajka solidarnosti koje prenosimo u cijelosti.

CESI se, kao feministička organizacija koja se zalaže za socijalno pravedno društvo u kojemu svi imaju jednaka prava i mogućnosti, protivi izglasavanju Zakona o radu u obliku u kojem je prijedlog istog upućen u saborsku proceduru. Smatramo, naime, kako je nedopustivo da je navedeni prijedlog upućen u Hrvatski sabor bez postizanja dogovora socijalnih partnera, vjerodostojnih  analitičkih podloga te ponajprije, bez ikakvog rodnog promišljanja koje bi se bavilo specifičnim problemima žena u svijetu rada. Smatramo kako ovaj zakon da vodi deregulaciji radnog zakonodavstva i urušavanju socijalne države. Neprihvatljivo nam je  legitimiranje prekarijata, fleksibiliziranje otkaza, iscrpljivanje radnika/ca radom i do 60 sati tjedno, ukidanje  rada na neodređeno vrijeme, ograničavanje pristupa sudu, otežavanje sindikalnog organiziranja štrajka. Iz primjera drugih zemalja vidljivo je da fleksibilizacija nije donijela rast zaposlenosti u Europskoj uniji, nego je rezultirala velikim raslojavanjem stanovništva u prihodima i osiromašivanju zaposlenih, što je u svom godišnjem izvještaju o zaposlenosti utvrdila i Europska komisija.

Ono što nas najviše zabrinjava je činjenica da će daljnja fleksibilizacija radnog zakonodavstva prema svim dostupnim pokazateljima zasigurno najteže pogoditi radnice, koje su ionako ranjiva skupina u svijetu rada. Naglašavamo da žene čine 53% nezaposlenih, da su u puno manjem broju radno aktivne, većinom rade u potplaćenim sektorima i s nesigurnim uvjetima, diskriminirane su na razgovorima za posao zbog trudnoće i majčinstva, te često trpe uznemiravanje i spolno uznemiravanje na radnom mjestu. Uz sve to snose teret tradicionalnih obiteljskih obveza i brige za djecu, starije i nemoćne, uslijed čega su dvostruko opterećene, te teže ostvaruju uvjet staža za mirovinu. Svemu tome neposredno svjedočimo, primajući svakodnevno putem našeg Pravnog savjetovališta i portala Radnica.org šokantna iskustva, svjedočanstva i upite diskriminiranih žena koje se ne usuđuju sa svojim pričama izaći u javnost jer su bespomoćne. Daljnjom fleksibilizacijom i promoviranjem nesigurnih i privremenih oblika rada one će postati još bespomoćnije, jer predložene izmjene radnog zakonodavstva ne rješavaju problem rodne nejednakosti u svijetu rada. Žene će se mahom naći u poziciji ekonomske ovisnosti, što pogoduje širenju ekonomskog nasilja, koje je i sad veliki problem društva. Kao najveće probleme prepoznajemo činjenice da u nesigurnim oblicima rada koji se ovakvim zakonom legitimiraju, poput rada na određeno vrijeme, agencijskog rada, outsourcinga, ionako većinom rade žene, da se predlaže smanjenje zaštite uvjeta rada i povratka na ista radna mjesta trudnicama i osobama koje koriste rodiljna i roditeljska prava, pa se čak otvara mogućnost otkazivanja navedenim osobama, te da se ne čini ništa u pogledu sankcioniranja uznemiravanja i spolnog uznemiravanja na radnom mjestu. Ovime se producira feminizacija siromaštva i narušavaju dosegnuti standardi ravnopravnosti spolova.  Ističemo da rodna diskriminacija nije problem žena nego problem čitavog društva te da je ravnopravnost spolova, s naglaskom na svijet rada kao neizmjerno bitan segment života, preduvjet održivog razvoja.

Zaključno ukazujemo na činjenicu da je osnovna svrha Zakona o radu kao općeg propisa radnog prava osiguravanje temeljnih prava radnika i radnica, a poticajno poslovno okruženje i gospodarski rast potiču se proaktivnim političkim strategijama i mjerama aktivnih politika zapošljavanja. Ističemo da društvo nesigurnosti, straha, siromašnih i obeshrabrenih radnika i radnica ne može osigurati dobrobit budućim generacijama. Zakon koji degradira ranjive skupine, producira ekonomsku nejednakost, onemogućava planiranje obitelji i roditeljstvo čini teretom negativno će se odraziti ne samo u deregulaciji radnih odnosa, nego  i u natalitetnoj i demografskoj politici uopće. Stoga se protivimo donošenju Zakona o radu u ovakvom obliku te apeliramo na vladajuće da povuku isti, i da se o izmjenama radnog zakonodavstva provede transparentni socijalni dijalog na temelju stručnih analiza.

U svjetlu navedenoga, CESI objavljuje kako će se u utorak, 25. veljače od 12 do 14 sati pridružiti štrajku solidarnosti radnicima ZRC Lipik, a koji je potaknut upravo potrebom da se iskaže protivljenje donošenju ovakvog Zakona o radu, na štetu radnika i radnica te opstojnosti društva u cjelini.

Tagovi: opći štrajk, radnici i radnice, solidarnost, svijet rada, tržište rada, zakon o radu, zor

Vezani članci:

Facebook komentari

Prikaži stare komentare (3)

Stari komentari

muško :

muškarci rade na težim i nesigurnijim poslovima, a žene više u državnim službama i javnim poduzecima gdije se teško dobiva otkaz, spolno uznemiravanje je jedanko prema muškarcima i ženama samo se oni srame prijavit. Rodna diskiminacija je isključivo problem muškaraca
26.02.2014. 00:56
muško:
nevjerojatan podatak da se to što su žene manje radno aktivne, a one su manje radno aktivne zato što ranije idu u penziju a kasnije umiru što znači da 12 godina više od muškarca koriste državni novac i goleme količine novaca dobiju više od države od prosječnog muškarca to se prikazuje kao problem žena pa on se može jednostavno riješit neka kad bi žene radile do 72 a muškarci do 60 godina u rodno ravnopravnoj danskoj žene rade duže jer se uvažava činjenica da duže žive.
26.02.2014. 01:24
zlatan:
MUŠKO, istina je da zna biti i spolnog uznemiravanja muškaraca od strane žena. Nedavno mi se tužio jedan mladoliki tip od nekih 42 godine na tu temu. Radi okružen ženama, neoženjen, pa zna ponekad biti izvrgnut ruglu od tih baba. vjerujem da sumnjaju da je gej, a to su uglavnom tradicionalne babe, ne bi me čudilo da je bilo zezanja na tu temu.
Tako da si u pravu da je nepravednost opće poznata i da nema niti muški niti ženski predznak.
26.02.2014. 16:27

Stup srama

Iz drugih medija

AEM