Vijesti

10.06.2014. 18:17:13 - Libela (cms)

Temeljno ljudsko pravo

Azilanti u Hrvatskoj dobili pravo na brak

U prosincu 2011. godine povodom želje jednog azilanta da sklopi brak sa svojom partnericom, a u međuvremenu i majkom njihovo dvoje djece, započeo je proces dopisivanja s Ministarstvom uprave i tadašnjim Ministarstvom obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Naime, osnovna barijera bila je u tumačenju kojim ispravama se može dokazivati eventualno postojanje prijašnjeg braka. Ministarstvo uprave je zauzelo stav da postoji zakonska pretpostavka za sklapanje braka, izričito propisana Obiteljskim zakonom, da nevjesta i ženik kod prijave namjere sklapanja braka prilože izvatke iz matice rođenih, te da za navedeno pravilo ne postoji izuzetak. Ova naoko neutralna odredba itekako je utjecala na nemogućnost da azilanti i osobe pod supsidijarnom zaštitom sklope brak budući da nije moguće očekivati da isti posjeduju ili mogu pribaviti dokumente iz zemlje podrijetla jer su iz zemlje porijekla pobjegli zbog proganjanja te su zatražili i dobili pravnu i političku zaštitu jer ih vlast u toj zemlji nije mogla ili nije htjela zaštititi.

Nakon odgovora u kojim je odgovornost prebacivana s jednog na drugo ministarstvo ali i na same matične urede i njihovo usko tumačenje odredbi prethodnog Obiteljskog zakona, upozorili smo ih da se time krši pravo na sklapanje braka, zaštićeno čl.12. Europske konvencije kao i prava na jednakost u ostvarenju prava na sklapanje braka i obiteljski život bez obzira na status, zaštićeno čl.14. Ustava RH te čl.14. u vezi čl.12. i 8. Europske konvencije te pokrenuli upravni spor. Upravni sud je odbacio tužbu kao neosnovanu te se predmet povodom ustavne tužbe već gotovo godinu dana nalazi pred Ustavnim sudom.

Iako se odluka Ustavnog suda još čeka, u novi Obiteljski zakon je uneseno rješenje koje smo zastupali još u prosincu 2011., a ono se sastoji u tome da se odgovarajućim dokazom o nepostojanju drugog braka smatra i izjava dana kod javnog bilježnika.

Normiranjem  temeljenim na paradigmi ljudskih prava i usklađivanjem nižih pravnih akata s Ustavom i međunarodnim ugovorima o ljudskim pravima napokon se jedna, inače marginalizirana društvena skupina izjednačila s većinskom u pogledu prava na sklapanje braka.

Nadamo se da će usprkos snažnim tendencijama zabranjivanja sklapanja braka pripadnicima manjinskih skupina kao što su i osobe homoseksualne orijentacije, zakonodavac nastaviti praksu osiguravanja ostvarenja jednakog pristupa osnovnim ljudskim pravima svim ljudima, a ne samo onima koji predstavljaju većinu ili moćniju interesnu skupinu.

 

Tagovi: azilanti, brak, hrvatska, ljudska prava, obiteljski zakon, zaštita

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM