U fokusu

Novi izborni zakon

Preferencijalno glasovanje, rodna kvota i zabrana kandidiranja za najteže zločince

Preferencijalno glasovanje, rodna kvota i zabrana kandidiranja za najteže zločince

Facebook

Jucer su u Hrvatskom saboru izglasane izmjene i dopune Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, a njima je, između ostaloga, definirana i rodna kvota. Time je i u Zakonu u izborima zastupnika i zastupnica u Hrvatski sabor uvedeno načelo ravnopravnosti spolova i uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na izbornim listama. Rodna kvota kako je definirana Zakonom znači da je Državno izborno povjerenstvo dužno odbaciti sve izborne liste koje nemaju najmanje 40% podzastupljenog spola (ili u prijevodu 40% žena). Ovo znači da ćemo na predstojećim parlamentarnim izborima zasigurno imati 40% kandidatkinja (da podsjetimo na prošlim parlamentarnim izborima ih je bilo oko 35%), no obzirom da kandidati i kandidatkinje na listi mogu biti “slobodno” raspoređeni to ne znači da će u Hrvatski sabor u konačnici biti i izabrano 40% žena. Iako su pojedine zastupnice te ženske i feminističke organizacije zagovarale zip-sistem koji bi propisao naizmjeničnost oba spola na listama, to nije usvojeno.

Uz ovu promjenu, usvojeno je i preferencijalno glasovanje kakvo smo imali/e prilike upoznati na izborima za Europski parlament. Također zahvaljujući amandmanu nevladinih organizacija te Mireli Holy koja je takav amandman uputila u službenu proceduru zabranjeno je kandidiranje za pravomoćno osuđene počinitelje/ice sljedećih teških kaznenih djela: protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (genocid, zločin agresije, zločin protiv čovječnosti, ratni zločin, terorizam, terorističko udruženje, mučenje, ropstvo), protiv života i tijela (teško ubojstvo) te protiv službene dužnosti – zloupotrebe položaja i ovlasti.