Eurostat je, u suradnji s nacionalnim statističkim uredima država članica EU-a i zemljama Europske slobodne trgovinske zone (EFTA), u studenom objavio statističku publikaciju o životu žena i muškaraca u Europi. Izdanje je podijeljeno u tri poglavlja koja se tematski odnose na život (odrastanje i starenje), učenje, rad i zarađivanje te prehranu, kupovinu, druženje i
Za početak, brojke pokazuju da u Europskoj uniji živi pet posto više žena ostale uobičajene aktivnosti, a kojima se ukazuje na sličnosti i različitosti u životima muškaraca i žena te njihovoj osobnoj percepciji.
Za početak, brojke pokazuju da u Europskoj uniji živi pet posto više žena nego muškaraca, što autori izvješća povezuju s duljim očekivanim trajanjem života. Naime, u svim državama članicama EU-a žene žive dulje od muškaraca, pa je tako prosjek životne dobi 2015. godine u EU bio 83,3 godine za žene, a 77,9 godina za muškarce. Generalno gledano, žene u prosjeku obiteljski dom napuštaju dvije godine ranije nego muškarci, u dobi od 25 godina i ranije sklapaju brak.
Prošle je godine u EU 7,7 posto žena u dobi između 25 i 49 godina živjelo samo s djecom, a muškaraca iste dobi tek 1,1 posto. Što se tiče kategorije samaca u istoj dobnoj skupini, bez djece, udio žena iznosio je 9,5 posto, a muškaraca 16,1 posto. Posebno se ističe podatak da je udio starijih žena koje žive kao samkinje veći od udjela muškaraca samaca – 40,1 posto žena naspram 19,7 posto muškaraca.
U svim državama članicama udio žena koje se bave kućanskim poslovima i djecom mnogo je veći nego kod muškaraca. U 2016. je 92 posto žena u dobnoj skupini između 25 i 49 godina svakog dana skrbilo o svojoj djeci, u usporedbi sa 68 posto muškaraca. Najveće razlike između žena i muškaraca zabilježene su u Grčkoj i na Malti, a najmanje u Švedskoj i Sloveniji.
Što se tiče kućanskih poslova i kuhanja, razlike su čak i veće, pa je tako 2016. godine 79 posto žena svakog dana kuhalo i/ili obavljalo kućanske poslove za razliku od 34 posto muškaraca. Najveća razlika među ženama i muškarcima zabilježena je u Grčkoj i Italiji, najmanja u Švedskoj i Letoniji. .
Stopa zaposlenosti u prosjeku je veća za muškarce od stope zaposlenosti za žene, 72 posto u odnosu na 61 posto, prema podacima iz 2016. godine. Primijećena je razlika u stopama zaposlenosti za žene i muškarce i broja djece: za žene s jednim djetetom stope su bile više i iznosile su 71 posto za žene, 85 posto za muškarce. Za žene s dvoje djece stopa je gotovo identična, 70 posto, dok je za muškarce bila viša i iznosila je 89 posto. Stopa zaposlenosti za osobe s troje ili više djece bila je niža i iznosila je 55 posto za žene, u usporedbi s 84 posto za muškarce.
Ne iznenađuje onda ni podatak da se u poslovnim sredinama muškarci po pravilu nalaze na višim položajima nego žene, a rukovoditeljica je tek 33 posto. Udio žena na tom položaju nije prelazio 50 posto ni u jednoj državi članici, a najviši je u Letoniji i najniži u Luksemburgu. Nastavno na taj podatak, istraživanje pokazuje da su žene 2015. zarađivale 16,3 posto manje od muškaraca, i to u svim državama članicama.
Nešto manje od četvrtine i muškaraca i žena u dobnoj skupini između 25 i 64 godine u 2016. u EU završilo je osnovno obrazovanje, 45 posto žena i 48 posto muškaraca srednje, a 33 posto žena i visoku razinu obrazovanja, kao i 29 posto njihovih muških kolega.
Muškarci, pak, češće umiru od raka, ishemičnih bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti koje su na europskom tlu prepoznati kao najčešći zdravstveni problemi. U 2014. u EU od raka je umrlo 349 muškaraca na sto tisuća ljudi u usporedbi s 201 ženom, 171 muškarac od srčanih bolesti u usporedbi s 94 žene, a od cerebrovaskularnih bolesti umrla su 93 muškarca, u usporedbi sa 79 žena. Kada se govori o osobnoj percepciji zdravlja, s druge strane, udio muškaraca koji su procijenili da su dobra zdravlja bio je veći od udjela žena i ova se razlika s godinama povećavala. Što se kvalitete života tiče, 2013. su žene u dobi od 16 i više godina na ljestvici od 0 do 10 zadovoljstvo svojim životom ocijenile sa 7,0, a muškarci sa 7,1. Hrvati su se po tom pitanju izjasnili prosječnom ocjenom 6,3.
Kada dođemo na segment prehrane, sporta, razonode pokazalo se da muškarci više konzumiraju alkohol. U 2014. je godini 38 posto muškaraca u dobnoj skupini od 18 i više godina alkohol konzumiralo jednom tjedno u usporedbi s 23 posto žena u 2014. Slično je i s pušenjem, 24 posto muškaraca u dobnoj skupini od 18 godina i više puši svakog dana u usporedbi sa 16 posto žena. Žene generalno više paze na prehranu, odnosno unos voća i povrća. Pretilo po BMI indeksu je 2014. godine bilo 57 posto muškaraca i 44 posto žena.
Kod konzumacije društvenih i kulturnih sadržaja 42 posto žena i 31 posto muškaraca je 2013. godine čitalo knjige, a 30 posto žena i 27 posto muškaraca posjećivalo koncerte, dok su kod odlazaka u kino, posjećivanja znamenitosti i općenito druženja s prijateljima udjeli više – manje izjednačeni (kreću se oko 27-28 posto za oba spola). Odlasci, pak, na sportska natjecanja bili su učestaliji među muškarcima nego ženama, 21 posto muškaraca i 13 posto žena.
