Vijesti

05.04.2018. 10:00:00 - Sanja Kovačević

tribina o novom zakonu o pobačaju

Kad o pobačaju raspravljamo s aspekta morala, stigmatiziramo pobačaj

(Foto: S.K.)

U Srpskom privrednom društvu "Privrednik" razgovaralo se u utorak, 3. travnja, o izazovima, prijetnjama i mogućnostima koje bi nam mogao donijeti novi tzv. Zakon o pobačaju na tribini pod nazivom 'Zakon o pobačaju: Čeka li nas nova svjetonazorska bitka?' Uz moderaturu Saše Kosanovića govorile/i su: novinarka Faktografa Sanja Despot, koja ovu problematiku prati s naglaskom na načine povezivanja i funkcioniranja konzervativnih organizacija u Hrvatskoj i Europi, feministička aktivistkinja i voditeljica programa Spol, rod i seksualna prava u udruzi CESI Sanja Cesar, te dr. Dubravko Lepušić, poznat u javnosti kao ginekolog koji, kako je u najavi rečeno, "pliva protiv struje".

Na samom početku moderator je naznačio kako je bilo prigovora nazivu tribine te kako su predstavnici konzervativnih organizacija odbili sudjelovanje na tribini, a napomenuo je kako su se susreli i s negodovanjem Srpske pravoslavne crkve vezano uz tribinu i temu koja je, kako rekoše, "suprotna njihovom nauku". Pročitano je i pismo anonimne časne sestre kojom se ograđuje od dominantnog nazora i ponašanja Katoličke crkve u vezi pobačaja, te se protivi Crkvi koja osuđuje i nameće svoje vrijednosti drugima.

Sanja Cesar komentirala je pismo izrazivši žaljenje što se unutar katoličke crkve ne dozvoljava pluralizam mišljenja, a potom je izrazila protivljenje pristupu temi pobačaja s aspekta svjetonazora i morala. "Moj je stav da čim krenemo pričati o pobačaju s aspekta morala, ustvari prelazimo u onu sferu gdje stigmatiziramo pobačaj. Počinjemo procjenjivati koji su razlozi dovoljno dobri ili loši, a cijeli kontekst u kojem se to događa je naše društvo i uloga koju naše društvo daje ženama, a to je prije svega majčinstvo. Pitanje pobačaja dakle interferira tu ulogu. Zbog toga mi je pitanje moralnosti u vezi pobačaja u ovakvim diskusijama problematično i na pobačaj gledam kao na nešto o čemu trebamo pričati u sferi javnog zdravstva i zdravlja, te u sferi reproduktivnih i općenito ljudskih prava… Za mene je razgovor o pobačaju razgovor o zdravlju i razgovor o ljudskim pravima".

Dubravko Lepušić, zaposlen kao ginekolog u bolnici Sestara milosrdnica, na početku je rekao kako u Hrvatskoj ne postoji zakon koji tjera žene na pobačaj, te da ne vidi razlog da netko tko se kao vjernik neće odlučiti na pobačaj, ima pravo o tome bilo što reći. U tom je kontekstu prokomentirao kampanju "40 dana za život" – odnosno molitelje protiv pobačaja pred bolnicama te naveo nekoliko konkretnih primjera iz vlastitog liječničkog iskustva. Potom je komentirao priziv savjesti u medicini, te objasnio kako je priziv savjesti zastupljen i u drugim područjima osim u reproduktivnoj medicini, no daleko manje (primjerice kod palijativne medicine i eutanazije, kod pitanja cijepljenja, pitanja seksualne edukacije mladih, itd.). U bolnici Sestara milosrdnica otprilike 50 posto ginekologa/inja ulaže priziv savjesti, u bolnici Sveti Duh nitko od ginekologa ne radi pobačaj. Od tridesetak bolnica u Hrvatskoj u šest nitko od liječnika_ca ne obavlja medicinski zahvat induciranog pobačaja. Cijelo to pitanje zapravo nije uopće regulirano: "Ovaj Zakon je jako dobra prilika da se svakako regulira priziv savjesti, jer ne postoji nikakva kontrola – a mi smo tamo radi pacijentica i pacijenata, a ne oni radi nas. Pacijenti moraju znati s kakvim se zdravstvenim uslugama raspolaže", rekao je Lepušić. Objasnio je kako u osnovi postoje dva načina na koja se možemo postaviti u vezi liječničkog priziva savjesti. Prvi je način, a za koji se zalaže i Lepušić, zabrana priziva savjesti u medicini, a to primjerice imaju sve skandinavske zemlje, ali i Češka i Bugarska. "Liječnik ne bi trebao pretpostavljati svoj privatni pogled na svijet pravu pacijenta na zdravlje i život, a upravo to se kod nas događa", rekao je Lepušić.

Druga varijanta je da se priziv savjesti u medicini regulira – vođenjem evidencije kuda će se pacijentice poslati, kakva je povratna informacija, a ništa do sada nije istraženo. Priziv savjesti u Hrvatskoj je etabliran 2003. godine, evidencija se trebala voditi od 2004., no nikakvih rezultata i nikakvog vođenja evidencije nema.

Sanja Despot je za Faktograf objavila niz članaka u kojima prati na koje načine funkcioniraju i umrežavaju se konzervativne/desničarske/fundamentalne snage u Europi pa i globalno. Govorila je o tome kako cijelu tu konzervativnu kontrarevoluciji kojoj smo podvrgnuti, nismo uvezli slučajno. Predstavila je o metode kojima se služe, objasnila kako se financiraju, koji su im pravi motivi i kakve tajne planove imaju i sprovode europski obiteljaši.

"Djeluju u svim europskim zemljama, ali se najbolje 'primaju' na istoku EU-a, gdje pripada i Hrvatska. U tim je zemljama je bilo drugo društveno uređenje, u kojemu religija nije bila niti na jedan način povezana s državom. Religija doživljava svoj come back početkom devedesetih. Drugi element je poprilična tranzicijska bijeda u svim tim zemljama u kojima su ljudi ostali bez socijalnih osigurača i okreću se crkvi. Ključni element je tzv. identitetsko pitanje – u smislu da je Crkva kod nas netko tko je čuvao nacionalni identitet", rekla je Despot.

Što se tiče financiranja tih aktera, oni pokušavaju uzeti sve što se nudi. Globalno, najviše se financiraju iz SAD-a – to su uglavnom novci koje bogati američki biznismeni uplaćuju u razne zaklade i tome slično. Što se tiče EU-a, djeluju u okviru paneuropske Europske pučke stranke (EPP), odnosno tzv. kršćanskih demokrata (čiji je dio i HRAST) i dobili su sredstva kao stranka koja djeluje na području Europe. Njihov je cilj uključiti se u sve europske strukture. Despot je komentirala i manifest "Povratak na naravni poredak: Agenda za Europu", koji donosi cijeli niz ciljeva koje prepoznajemo i u djelovanju obiteljaša i sličnih udruga u Hrvatskoj.

Postavilo se pitanje ima li mjesta za ikakav dijalog s ovakvim radikalnim stavovima. "Iskustvo nam je do sada pokazalo da se teško može na toj razini uspostaviti dijalog, budući da se koriste ogromnom količinom manipulacija", rekla je Cesar te komentirala i nedavnu izjavu ministra Kujundžića: "Njegova izjava u dvije-tri rečenice sadrži sve 'argumentacije' koje koriste klerikalne i fundamentalističke organizacije: počevši od toga da život počinje začećem, a on kao ministar mora govoriti o znanstvenim, provjerenim činjenicama i informacijama. Spominjanje toga da će crkva pisati zakon u jednoj sekularnoj državi je definitivno neprihvatljivo. Ministar je time pokazao da mu je crkva iznad odluke USUD-a".

U raspravi koja je uslijedila postavljeno je pitanje kako bi novi Zakon o pobačaju trebao izgledati, jer bi prema odluci USUD-a trebao imati modernizacijsku ulogu u odnosu na postojeći. Koji su to elementi jednog ovakvog suvremenog Zakona?

"Neki dan se oglasio predsjednik USUD-a Miroslav Šeparović, koji je eksplicitno rekao da zakon ne ide u zabranu, ne ide ni u kakve restrikcije i dozvoljava nadogradnju. S fokusom na smanjenje broja prekida trudnoće - ne kroz restrikcije nego kroz seksualnu edukaciju, pristup kontracepciji i reguliranje priziva savjesti", podsjetio je Lepušić.

Cesar je rekla: "Novi zakon bi u prvom redu trebao imati fokus na prevenciji te se na njemu treba raditi u okruženju poštivanja reproduktivnih prava i maksimalne dostupnosti usluga. Što se tiče samog pobačaja, jedna stvar za koju mislim da je potrebno regulirati je da osim kirurškog bude dostupan i medikamentozni pobačaj, odnosno abortivne pilule. Također, važna je kontracepcija koja treba biti suvremena i dostupna, tj. besplatna za sve".

U nastavku je bilo riječi o stavljanju teme pobačaja u socijalno-ekonomski kontekst te o odnosu patrijarhata u liku crkve bez kojega političko-ekonomski kapitalistički sistem ne može. U tom kontekstu raspravljalo se šire i o pravu na planiranje obitelji i stvaranju uvjeta u kojima će osobe željeti imati djecu.

Sanja Despot je konstatirala: "Ako je cilj da pobačaja bude manje, ajmo onda vidjeti kako da pobačaja bude manje. Ne može se istovremeno ne dati seksualno obrazovanje, tabuizirati, ne dozvoljavati kontracepciju i zagovarati smanjenje broja pobačaja. Iz svega spornoga zaključila bih da se ovdje ne radi o pobačaju, već da se radi o strukturi i o vrijednostima cijeloga društva". 

Tagovi: cesi, dubravko lepušić, faktograf, katolička crkva, pobačaj, pravo na izbor, pravo na pobačaj, sanja cesar, sanja despot, usud, zakon o pobačaju

Vezani članci:

Facebook komentari

Stup srama

Iz drugih medija

AEM