U fokusu

Europski Parlament je donio:

Prva pravila EU-a za suzbijanje nasilja nad ženama

Novom direktivom poziva se na donošenje strožih zakona za borbu protiv kibernetičkog nasilja, učinkovitiju pomoć žrtvama i uvođenje mjera za sprečavanje silovanja.

stop_nasilje

Foto: Mikael Blomkvist (pexels.com)

Europski parlament je usvojio prva pravila EU-a za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Sve žene i djevojčice imat će jednaka minimalna prava na zaštitu od nasilja. Neovisno o tome gdje žive u Europskoj uniji. Novom direktivom poziva se na donošenje strožih zakona za borbu protiv kibernetičkog nasilja, učinkovitiju pomoć žrtvama i uvođenje mjera za sprečavanje silovanja. Za direktivu je glasovalo 522 zastupnika/ica, 27 je bilo protiv, a 72 su bila suzdržana.

Prema informacijama Ženske mreže Hrvatske, zastupnici HDZ-a i SDP-a su glasali za direktivu, Ivan Vilibor Sinčić i Mislav Kolakušić su bili suzdržani, a protiv je glasao Ladislav Ilčić.

Ključne mjere:

  • Mjere za sprečavanje silovanja i podizanje svijesti o važnosti pristanka na spolni odnos
  • Prisilni brak i sakaćenje ženskih spolnih organa smatraju se kaznenim djelima
  • Zabrana otkrivanja osobnih podataka na internetu bez pristanka i nezatraženog slanja seksualno eksplicitnog materijala (tzv. cyberflashing).
  • Specijalizirana pomoć žrtvama nasilja

Novo zakonodavstvo sadrži dulji popis otegotnih okolnosti za kaznena djela za koja su predviđene strože kazne poput zločina protiv javnih osoba, novinara ili boraca za ljudska prava. Taj popis uključuje i namjeru kažnjavanja žrtava na temelju njihova roda, seksualne orijentacije, boje kože, vjere, socijalnog podrijetla i političkog uvjerenja te želje da se sačuva ili obrani „čast”.

Pristup uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja

Sigurnost i dobrobit žrtava trebali bi biti prioritet, a to uključuje i pristup skloništima. Osim toga, trebalo bi osigurati pristup zdravstvenim uslugama. To uključuje usluge zdravstvene skrbi u području spolnog i reproduktivnog zdravlja. Vlasti država članica imat će veće obveze u pogledu prijave i prikupljanja dokaza. Uz to, trebat će podići javnu svijest o tome da se spolni odnos bez pristanka smatra kaznenim djelom.

“Pozivamo novu Vlada Republike Hrvatske da im, nakon formiranja, jedan od prvih koraka bude potpuno usklađivanje zakonodavstva sa novom Direktivom. Kao i donošenje sveobuhvatnih zakona i strategija protiv nasilja nad ženama. Tražimo donošenje Zakona protiv svih oblika nasilja nad ženama, uključujući femicid, koji bi nasilje nad ženama u potpunosti izmjestio iz prekršajne u kaznenu sferu te donošenje Nacionalne strategije protiv svih oblika nasilja nad ženama“, poručila je Ženska mreža Hrvatske.

Dodatno, parlament je inzistirao na tome da Komisija svakih pet godina izvijesti treba li ovu direktivu revidirati.

Holistički pristup u borbi protiv nasilja nas ženama

Suizvjestiteljica i članica Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost Frances Fitzgeralnd (EPP, Irska) izjavila je: „Danas je Parlament napravio prvi korak prema tome da Europa postane prvi kontinent na svijetu koji je suzbio nasilje nad ženama. Ovo je sveobuhvatan zakon koji će spriječiti nasilje nad ženama, zaštititi žrtve i procesuirati počinitelje te tako osigurati holistički pristup u borbi protiv ovih strašnih zločina. Ne možemo govoriti o jednakosti bez da iskorijenimo nasilje nad ženama. Moramo osigurati da oni koji počine takve zločine ne prođu nekažnjeno.“

Nova pravila stupit će na snagu dvadeset dana nakon objave u Službenom listu Europske unije. Države članice imat će tri godine za provedbu pravila.