Najteži oblik rodno utemeljenog nasilja je femicid. Karakterizira ga ubojstvo žene samo zato jer je žena. Izraz se prvi put spominje u Engleskoj 1801. označavajući ubojstvo žene. Koristio se u feminističkim pokretima 70-ih s ciljem usmjeravanja pozornosti prema nasilju nad ženama (1,2). Unatoč tomu, tek je feministička spisateljica i aktivistica Diana E. H. Russell 1976. definirala pojam i uvela ga u praksu svjedočivši na Tribunalu za zločine protiv žena na prvom Međunarodnom sudu za zločine nad ženama u Belgiji. Također, tom prilikom se izraz žena zamijenio s izrazom osoba ženskog spola čime je utvrđeno da se femicid izvršava i nad djevojčicama i ženskoj novorođenčadi.
Kako se definira femicid?
Do današnjeg dana femicid nije definiran kao jedinstveni pojam niti postoji univerzalna pravna kategorija za ovaj rodno zasnovan zločin. Vode se rasprave karakterizira li se femicid kao ubojstvo počinjeno od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera tzv. intimni femicid ili je neintimni kad je izvršen od strane javnog počinitelja (1,2) Obuhvaća li femicid sva ubojstva žena bez obzira na motiv ili status počinitelja? Je li femicid namjerno ubijanje žena ili femicidom možemo smatrati i prikrivena ubojstva kao što je eliminacija ženske novorođenčadi ili smrtni ishod nakon sakaćenja ženskih spolnih organa ili pak posljedica nestručne kiretaže? Smatramo li da je počinjen femicid ako ga je počinila muška osoba ili uključujemo i ubojstvo žene od istog spola? (1,2)
Kao sto je širok spektar definiranja femicida i njegovih podjela isto tako ne postoji pravna terminologija koja bi obuhvatila sve karakteristike femicida i kao takvog jedinstveno ga implementirala u kazneni zakon (1,2,3). Od kad je UN usvojio rezoluciju 68/191 2013. godine pozivajući nacije da poduzmu mjere protiv rodno uvjetovanog ubijanja žena i djevojčica, traju i otpori i napori da se legaliziraju zakoni o ubijanju žena. Trenutno u Europskoj uniji jedino Cipar, Malta, Španjolska i Belgija koriste izraz femicid kao zasebno kazneno djelo (1,2).
Definicija femicida u Hrvatskoj (sudska praksa)
Hrvatska je nedavno donijela zakonske promjene, no kazneno djelo nije definirala kao femicid nego kao teško ubojstvo ženske osobe. Kazneni zakon Sabor je izmijenio u ožujku 2024. dopunivši Članak 111.a u kojem se navodi tko počini rodno utemeljeno ubojstvo ženske osobe, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Također, navodi se da će se uzimati u obzir radi li se o bliskoj osobi od koje je žrtva ranije bila zlostavljana ili na drugi način podvrgnuta rodno utemeljenom nasilju od strane počinitelja. Izmjeni su prethodile rasprave obilježene neslaganjem i samim izborom termina i uopće uvrštenjem u državni zakon (1,2). Nakon prijedloga Ministarstva pravosuđa, odnosno radne skupine za unaprjeđenje zakonodavnog okvira zaštite od nasilja nad ženama, uslijedila je javna rasprava intenzivno praćena u medijima.
Izraziti otpor pokazali su suci Vrhovnog suda, kao i Hrvatska odvjetnička komora na prvobitno predloženu odredbu kojom bi se kaznom od 10 godina zatvora kaznilo onoga “tko ubije žensku osobu koju je ranije zlostavljao”. Tvrdili su da je neustavna i da se ovakva kaznenopravna zaštita žena zasniva na spolnoj diskriminaciji muškaraca čime se dovodi u pitanje ravnopravnost spolova (1,2). S druge strane, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić kritizirao je ovakav stav pozivajući se na Istanbulsku konvenciju ratificiranu od strane RH i time obavezujuću na području zaštite žena od rodno utemeljenog nasilja.
Drugi prijedlog Vlade prema kojem će se kazniti onaj “tko ubije blisku osobu ili osobu koju je već ranije zlostavljao” također je ocijenjen neadekvatnim (1,2). Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić tražila je doradu odredbe o femicidu, ali s drugačijim stavom. Smatrajući je naime, prešturom, njezin prijedlog zahtijevao je kategorizaciju vrsta femicida kako bi ih se sve stavilo u kontekst otegotnih okolnosti. Istovremeno, mnoge nevladine udruge tražile su zakonsko definiranje rodno uvjetovanog nasilja odnosno svih oblika ubojstva nad osobama ženskog spola motiviranih spolom žrtve.
Današnja validna zakonska definicija bazira se na Istanbulskoj konvenciji (1,2,3). Iako je izbjegnut pojam femicid i njegove kategorizacije, uvršteno je rodno uvjetovano ubojstvo ženske osobe što je specifična kvalifikacija ubojstva žene. Time bi se trebalo spriječiti suđenje za obično ubojstvo ili ubojstvo bez predumišljaja za koja su u pravilu predviđene blaže kazne nego li za rodno uvjetovano ubojstvo ženske osobe.
Statistika koje žene ne žele biti dio
Prema podacima iz Izvješća Višnje Ljubičić pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za prošlu i pretprošlu godinu i izvještaju MUP-a po brojnosti evidentiranih kaznenih djela koja se najčešće čine nasilničkim ponašanjem u obitelji/između bliskih osoba situacija je bila sljedeća:
2023. godina:
- KD Prijetnja s 3.895 zabilježenih kaznenih djela (3.053 žrtava žena i 1.037 žrtava muškaraca; 3.330 u 2022.);
- KD Nasilje u obitelji s 2.310 zabilježenih kaznenih djela (s 2.006 žrtava žena i 304 žrtve muškaraca; 1.879 u 2022.) ;
- KD Tjelesna ozljeda s 1.593 zabilježenih kaznenih djela (1.126 žrtava žena i 467 žrtava muškaraca; 1.276 u 2022.);
- KD Nametljivo ponašanje s 301 zabilježenih slučajeva (s 271 žrtava žena i 30 žrtava muškaraca; 232 u 2022.);
- KD Teška tjelesna ozljeda s 197 zabilježena slučaja (116 žrtava žena i 81 žrtva muškarac; 130 u 2022.);
- KD Silovanje s 100 zabilježena slučaja (s 100 žrtava žena i 0 žrtava muškaraca)
2022. godina:
- KD Prijetnja s 3.330 zabilježenih kaznenih djela (2.682 žrtava žena i 850 žrtava muškaraca);
- KD Nasilje u obitelji s 1.879 zabilježenih kaznenih djela (s 1.627 žrtava žena i 252 žrtve muškaraca);
- KD Tjelesna ozljeda s 1.276 zabilježenih kaznenih djela (944 žrtava žena i 336 žrtava muškaraca);
- KD Nametljivo ponašanje s 232 zabilježenih slučajeva (s 216 žrtava žena i 16 žrtava muškaraca);
- KD Teška tjelesna ozljeda s 130 zabilježena slučaja (70 žrtava žena i 60 žrtva muškarac);
- KD Silovanje s 129 zabilježena slučaja (s 128 žrtava žena i 1 žrtava muškaraca).
Vidljiva je tendencija rasta sveukupnog broja kaznenih djela u odnosu na 2022. godinu, kao i omjer žrtava žena koji je i dalje značajno veći naspram žrtava muškaraca.
Nadalje, prema izvještaju Pravobraniteljice, prošle godine počinjeno je 23 ubojstva (4 manje nego 2022.) od čega je ukupno 14 ubojstava zabilježeno na štetu članova obitelji i bliskih osoba. Od tih 14 ubojstava, 9 je ubijenih žena (4 manje nego 2022. godine). Pet ili 55,5% tih žena su ubili njihovi bivši ili sadašnji intimni partneri/supruzi. Što se tiče preostale četiri žrtve, jednu je ubio susjed, dvije sinovi te je jedno žensko dijete ubio intimni partner žene, u neuspjelom pokušaju da ubije i nju. Time je nastavljen trend prijašnjih godina udjela od minimalno 50 % ubojstava žena od strane intimnih partnera u odnosu na ukupan broj ubijenih žena među bliskim osobama.
Prema neverificiranim i neslužbenim podacima iz javnog priopćenja Pravobraniteljice (službeni podaci MUP-a obradit će se u prvom kvartalu 2025.) od početka godine do sada ubijeno je ukupno 16 žena. Sve su ubijene od strane muških počinitelja, od čega pet od strane intimnih partnera (bivših ili sadašnjih), pet od strane bliskih članova obitelji (četiri od strane sinova i jedna od strane zeta), a šest od strane trećih muških osoba (u jednom slučaju sinov poznanik je ubio majku svog poznanika dok su pet starijih žene ubijene u Domu za starije i nemoćne osobe u Daruvaru). No, u zadnjih tjedan dana potencijalno imamo i dvije nove žrtve. Potencijalno 17. žrtva femicida, je ubijena prošli tjedan, 29. studenog na zagrebačkom Črnomercu. Za ubojstvo je osumnjičen 72-godišnji muškarac. Najnovija, potencijalno 18. žrtva femicida je ubijena jučer u Lepoglavi. Prema neverificiranim i neslužbenim informacijama (medijski napisi) ubio ju je suprug koji je potom presudio i sebi (1,2).
Napominjemo da će se analize za tekuću godinu provoditi tijekom prva tri mjeseca 2025. godine. No, već sada se može zaključiti da svakako neće biti pomaka nabolje u odnosu na ranija izvještajna razdoblja.
Iz Ureda Pravobraniteljice na osnovu kontinuiranog praćenja zadnjih godina ukazuju da se broj kaznenih djela među bliskim osobama u razdoblju od osam godina učetverostručio (s nešto preko 2.000 evidentiranih djela u 2015., došli smo na preko 8.000 ovih djela u 2023.), dok se broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji istovremeno i u istom razdoblju praktički prepolovio (sa skoro 14.000 u 2015., na ispod 8.000 u 2023.).
Kao vrlo zabrinjavajući trend u 2023. godini, po prvi put otkad Pravobraniteljica statistički prati pojavnost nasilja nad ženama i među bliskim osobama, bilježi se porast evidentiranih kaznenih djela koji je pretekao broj evidentiranih prekršaja (prekršaja nasilja u obitelji je zabilježeno – 7.675, a kaznenih djela među bliskim osobama – 8.460).
Na temelju prakse i višegodišnjih analiza Pravobraniteljica je zaključila da od svih metoda suzbijanja rodno utemeljenih nasilničkih ponašanja, represivne mjere i metode uvijek predstavljaju kratkoročna rješenja s vrlo ograničenim učinkom – a nerijetko i kontra-učinkom – jer se isključivo bave posljedicama nasilja pa nasilje ne sprječavaju već se ono brutalizira i buja.
Ubojstva ženskih osoba počinjena ove godine nakon stupanja na snagu izmjena Kaznenog zakona bit će okvalificirana kao teško ubojstvo ženske osobe i trebala bi polučiti presudu na minimalno 10 ili više godina zatvora. Preostaje nam vidjeti kako će sudska praksa funkcionirati na konkretnim slučajevima i hoće li pravomoćne sudske presude biti u skladu s novim kaznenim djelom.
Može li se femicid spriječiti?
Femicid ili feminicid, ubojstvo koje se razlikuje od drugih oblika ubojstva jer se radi o rodno povezanim ubojstvima žena samo zato što su žene, termalni je ishod. Statistički podaci, te malobrojna istraživanja i radovi (1,2), koji se baziraju na upitu što mu je prethodilo, pokazuju da su većinu slučajeva femicida počinili partneri ili bivši partneri i njemu obično prethodi kontinuirano zlostavljanje, seksualno ili fizičko nasilje kao i situacije u kojima žene imaju manje moći i resursa od svog partnera.
Dunja Bonacci Skenderović, autorica publikacije „Ili moja ili ničija“ istražila je i analizirala femicid na slučajevima 56 ubijenih žena u RH, te zaključila da ga je moguće prevenirati. Navodi da su za razumijevanje intimnog partnerskog nasilja bitne dvije stvari: vremenska crta ubojstva (femicida) koju je osmislila Jane Monckton Smith i prisilna kontrola, koja je važan indikator femicida. Naime, femicid – kao krajnji ishod, započinje uspostavom kontrole koju zlostavljač provodi nad žrtvom. Autorica smatra da se femicid odvija po specifičnom obrascu, te ga je moguće prevenirati uz analizu i razumijevanje vremenske crte koja se sastoji od osam faza. Dodaje i da je femicid nije zločin iz strasti i/ili trenutni gubitak kontrole.
GREVIO, skupina stručnjaka/inja Vijeća Europe za djelovanje protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u svom izvješću se reflektira na provođenje odredbi Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u RH i navodi 70-ak preporuka za uklanjanje problema u sustavu. Kao tri najvažnija (sumirana pravca preporuka) u izvješću Pravobraniteljice navodi se neophodan razvoj i dosljedna primjena rodno osjetljivih sveobuhvatnih politika suzbijanja rodno utemeljenog nasilja. To zahtjeva provedbu sustavne prevencije koja bi se postigla edukacijom stručnjaka i stručnjakinja na svim razinama. Ostale preporuke GREVIA su razrađene u izvješću Pravobraniteljice za 2023. godinu, na strani broj 91.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić je još 2017. godine osnovala Femicide Watch promatračko tijelo za sveobuhvatno nadgledanje kojemu je cilj praćenje pojavnosti ubojstava žena iz rodnog aspekta, prikupljanje i analiziranje podataka radi uočavanja ključnih propusta koji dovode do ubojstava žena od strane njihovih supruga, bivših i sadašnjih partnera te općenito muškaraca.
Putem Femicide Watcha detaljno i sustavno je analizirano svako pojedinačno ubojstvo i to iz rodnog aspekta. Uočeno je da nedostaje sustavan pristup obrazovanju na svim društvenim razinama o pogubnosti rodno utemeljenog nasilja i načinima njegovog ranog sprječavanja, a posebice je vidljiv deficit obrazovanja i edukacije struke, odnosno policije, pravosuđa i državnog odvjetništva. Pravobraniteljica smatra da danas svjedočimo represijskoj politici što znači da uglavnom dolazi do izmjena zakona izazvanim najčešće slučajevima teškog nasilja ili ubojstvima žena koji mobiliziraju javnost, koja onda izvrši pritisak na političare, odnosno izvršnu vlast. Teške posljedice nasilja time se rješavaju kroz penalnu politiku.
U pristiglom odgovoru Pravobraniteljica naglašava: „Za razliku od represije, svi oblici obrazovanja i edukacije, odnosno preventivnog rada, uključujući i dugotrajne terapijske te resocijalizacijske procese s počiniteljima, predstavljaju kvalitetnija i dugoročnija rješenja jer se bave uzrocima, a ne posljedicama nasilja“.
Potrebne su konkretne strategije za sprječavanje femicida
Iz svega navedenog jasno je da ne postoji jedinstvena definicija femicida ni kao samog akta niti kao pravnog termina. U Hrvatskoj je nakon duge i kontradiktorne rasprave promijenjen Kazneni zakon u ožujku 2024.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, nevladine udruge kao i razni stručnjaci/inje zalagali su se da se zakonom definira specifično pojam femicid, međutim to nije prihvaćeno. U zakonu je navedena kategorija teško ubojstvo ženske osobe i određuje se tko počini rodno utemeljeno ubojstvo ženske osobe, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora. Statistički podaci u RH za 2023. godinu pokazuju trend rasta evidentiranih kaznenih djela naspram evidentiranih prekršaja u zoni nasilja nad ženama i među bliskim osobama.
Pravobraniteljica, kao i struka upozorava da kaznenopravne izmjene koje uglavnom slijede nakon pritiska javnosti uznemirene težim zločinima prema ženama ili se zahtijevaju od EU institucija na osnovi ratificiranih dokumenata nisu dovoljne. Smatraju da je nužno preventivno djelovanje za sprečavanje femicida kao krajnjeg rodnog nasilja prema osobama ženskog spola. Za takve prevencije potrebno je donošenje konkretnih strategija koje bi ciljale na otklanjanje uzroka rodno nasilničkih obrazaca ponašanja u cjelokupnom društvu.
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
