Ramiza Memedi, predsjednica udruge Romkinja “Bolja Budućnost” taj program proglašava čistom pogreškom. Smatra kako je bolje da se sama država bavi time, jer među udrugama postoji određena razina nepovjerenja. “Kad je dijete u državnim vrtićima, onda stekne bolje znanje, pokupi od vršnjaka i odgajatelja mnogo toga. Kod Roma nečeg takvog nema; nema inspekcija rada i svi mogu raditi što žele”, smatra ona.
Dodaje i kako je cilj da se djeca integriraju, a ne segregiraju. Pošto se već od samih početaka obrazovanja odvajaju, često se događa da ne nauče dobro hrvatski jezik, a to im u startu onemogućava da se normalno uključe u društvo. Romima se događa i nešto još gore, smatra Ramiza Memedi, a to je da su i odnosu na druge manjine nevidljivi.
Kako bismo saznali što misli Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, kontaktirali smo ured Mirka Markovića, ravnatelja Uprave za nacionalne manjine. Zanimalo nas je razmišlja li se možda o ukidanju ovog modela, budući da i same romske udruge smatraju da je loš. No iz ureda gospodina Markovića nismo uspjeli dobiti nikakav odgovor, iz čega se može naslutiti da je i samom ministarstvu nešto problematično kad je riječ o predškolskom odgoju romske djece.
Podsjetimo, Vlada je donoseći akcijski plan “Desetljeće za uključivanje Roma” donijela odluku da je cilj tog plana povećati broj romske djece oba spola koja polaze predškolske programe. Prema dostupnim podacima, romska nacionalna manjina trenutno je treća po broju djece upisane u predškolske programe – riječ je o 233 djece.
