Bivša Vlada je 2009. godine izradila, a Hrvatski sabor usvojio Zakon o medicinskoj oplodnji koji je sadržavao diskriminativne odredbe kojima se uskraćuje medicinska oplodnja ženama koje nisu u braku ili izvanbračnoj zajednici. Unatoč brojnim upozorenjima, reakcijama i prosvjedima pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, udruga roditelja te ženskih organizacija i organizacija za prava LGBT osoba, nadležne institucije odlučile su grubo prekršiti ljudska prava svojih građanki usvajanjem diskriminativnog zakona.
Sada, 2012. godine nova Vlada ima priliku ispraviti nepravdu nanesenu ženama usvajanjem Zakona o medicinskoj oplodnji iz 2009. godine i ukinuti diskriminaciju na temelju bračnog i obiteljskog statusa kroz novi prijedlog Zakona.
Radi se o zakonu koji zadire, između ostalog, i u pitanja ravnopravnosti spolova, jer se tiče i pitanja reproduktivnog zdravlja i reproduktivnih prava žena i zabrane diskriminacije na temelju bračnog i obiteljskog statusa i spolne orijentacije.
Međunarodni dokumenti koje je Republika Hrvatska ratificirala i koji je pravno i politički obvezuju (UN-ova Konvencija o ukinuću svih oblika diskriminacije žena, Pekinška platforma i Plan akcije – kao dokumenti doneseni na Svjetskoj konferenciji žena održanoj u Pekingu 1995.) te nacionalni dokumenti koji se odnose na ravnopravnost spolova više su nego jasni kada je u pitanju zdravlje žena. Prema tim dokumentima država je dužna “promicati i osigurati prava žena na najviše standarde tjelesnog i duševnog zdravlja žena”, te se ističe “važnost seksualnog i reproduktivnog zdravlja žena”.
Preporuka CM/Rec (2007) 17 odbora ministara Vijeća Europe državama članicama o standardima i mehanizmima ravnopravnosti spolova i Memorandum s objašnjenjima među elementima koji ukazuju na postojanje političke volje i opredijeljenost država za ravnopravnost spolova na području zaštite zdravlja, seksualnih i reproduktivnih prava u članku 44. se navodi:
“44. To nadalje implicira da zdravlje žena i muškaraca mora biti razmatrano kao jednako vrijedno i da i žene i muškarci moraju imati neprikosnoveno pravo da odluče o svom tijelu, uključujući i seksualna i reproduktivna prava. Takva potvrda mora se reflektirati u razvoju, provedbi, pristupu, nadzoru i evaluaciji zdravstveno-socijalnih usluga te u istraživačkim prioritetima.”
Prema Zakonu o ravnopravnosti spolova izrijekom se zabranjuje diskriminacija na temelju bračnog ili obiteljskog statusa i spolne orijentacije (čl. 6).
Medicinska oplodnja nije samo metoda za liječenje neplodnosti, nego i pomoć ženama bez partnera i ženama koje žive u istospolnim zajednicama da dobiju dijete.
Tražimo od Vlade RH da uskladi navedeni nacrt s pozitivnim nacionalnim i međunarodnim dokumentima te da uputi u saborsku proceduru prijedlog koji neće biti diskriminativan prema ženama s obzirom na njihov bračni i obiteljski status i spolnu orijentaciju.
