Otkad je početkom ovog mjeseca na britanskoj javnoj televiziji BBC prikazan dokumentarac Otkrivanje: Druga strana Jimmyja Savilea u kojem su potvrđene dobro poznate glasine da je Sir Jimmy Savile bio serijski silovatelj djece, pedofil, medijima se javljaju žene koje je Savile seksualno iskorištavao, ali i kolege koji su znali za to.
Navodno loše ponašanje prošle godine preminulog omiljenog DJ i TV voditelja šokiralo je britansku javnost, a dodatno ih je uznemirilo i kako je Savileu to moglo proći. Neki smatraju dijelom krive šefove koji su odlučili ignorirati takvo njegovo ponašanje i koji su tako stvarali radnu atmosferu u kojoj su se žene osjećale nemoćne progovoriti o tome.
U svjetlu ove afere The Observeru je jedna TV producentica, koja je željela ostati anonimna, detaljno opisala kulturu seksualnog uznemiravanja žena u industriji televizije danas.
Iz vlastitog iskustva, i nakon brzinske ankete koju je ova producentica provela među kolegicama, čini se da je još uvijek Nasmij se tome, nosi se s tim! standardna reakcija na nedolično ponašanje muškaraca prema ženama. Tako da je upravo ovakav stav, kako se čini, izazvao nesigurnost kod žena u određivanju seksualnog uznemiravanja. Naime, izgleda da je zadirkivanje ključna riječ zbog koje ovakva ponašanja imaju prolaz.
Naprimjer, žena koja trenutno radi u timu jedne popularne televizijske serije tražila je od producenta da sa zida produkcijskog ureda ukloni porno postere. Nije se ovdje radilo o nekakvoj čistunki, već je žena smatrala da je to izraz nepoštovanja i da tome nije mjestu tu. Međutim, producent je tvrdio da su posteri šala, prijateljsko zadirkivanje. Ovaj razgovor ženu je “izliječio” od potrebe da se žali, tim više što je ekipa na setu počela vanjsku temperaturu mjeriti po istaknutosti njenih bradavica ispod veste pretpostavljajući da se i to smatra šalom.
{slika}
Još jedno prihvatljivo zadirkivanje koje se događa na setovima uključuje temeljitu raspravu o relativnoj vrijednosti ženskih grudi i stalnu raspravu o tome tko ima bolju stražnjicu.
Slušati seksualno eksplicitne priče i nositi se s aluzijama je jedna stvar, dok je seksualno zlostavljanje i fizički napad drugo. Međutim, je li kultura zadirkivanja otišla malo predaleko, do točke gdje se neprihvatljivo ponašanje ne prijavljuje?
U uzbudljivoj, iznimno vrijednoj industriji televizije većina ljudi su freelanceri i konkurencija je žestoka. Osobnost i reputacija su važne koliko i vještine da bi si osoba osigurala sljedeći ugovor, tako da biti poznat kao ona/aj koja stvara probleme je karijerno samoubojstvo. Naime, one žene koje se žale na seksualno uznemiravanje teže nalaze posao.
Čak i ako je neka žena dovoljno hrabra da govori o tome, nema garancije da će ju itko slušati. Na jednoj božićnoj zabavi je producent neprimjereno dirao nekoliko mlađih žena. Odgovor koji je nakon prijave uslijedio od glavnog u tvrtki glasio je da je to samo “Bob bio Bob”. Još je gori slučaj u kojemu je žena prijavila menadžerici produkcije da joj je izvršni producent ispred cijele ekipe dobacio duhovitu primjedbu o međusobnoj razmjeni tjelesnih tekućina dok joj je istovremeno dirao grudi. Ova joj je na to odgovorila da je samo “muško bilo muško”.
U industriji u kojoj praktički nema poslovne sigurnosti, gdje čak i televizijske kuće očigledno ignoriraju seksualno uznemiravanje, pravo je čudo naići na ženu kojoj je dosadilo nositi se s tim i šutjeti o tome. Ni TV producentica koja je otvoreno progovorila o ovome za novine The Observer nije željela otkriti identitet. Stoga nije čudno zašto i drugi slični Jimmyju Savileu uspijevaju izbjeći pravdi tako dugo.
Prevela i prilagodila: Veronika Matijačić
