U vrijeme kada su se ženska prava u Indiji našla pod povećalom svjetske javnosti, tamošnji vladin godišnji proračun predlaže niz mjera za žene, uključujući povećanje potrošnje kako bi se povećala njihova sigurnost te banke namijenjene samo ženama.
Ove su odredbe dio United Progressive Alliance, koalicije koja predvodi Kongres, u svrhu proširenja fokusa na inkluzivan rast putem prikupljanja većeg poreza od onih najbogatijih u zemlji te kroz povećanje socijalnih izdataka. Ministar financija Palaniappan Chidambaram naglasio je potrebu za uzdizanjem skupina ‘koje će biti zapostavljene’ ukoliko se na njih ne obrati ‘posebna pozornost’, te je predvidio veća sredstva namijenjena programima za žene, nižim kastama i plemenima te siromašnima.
Chidambaram je u četvrtak odvojio 971 bilijuna rupija (18 bilijuna dolara) za nešto što je poznato pod nazivom ‘rodni budžet’, koncept prezentiran fiskalne godine 2005./2006., koji održava ukupnu potrošnju na programe od koji bi žene vjerojatno mogle imati koristi.
Vlada će fondu doprinijeti s 10 bilijuna rupija kako bi ženama pružila bolju zaštitu i sigurnost, dok je fond poznat pod nazivom Nirbhaya ili neustrašivi, kako su ga nazvali mediji kada bi govorili o žrtvi silovanja u Delhiju u prosincu, čija je smrt potaknula tisuće da izađu na ulice u potrazi za ženskim pravima.
“Nedavni incidenti bacili su dugu, tamnu sjenu na naš liberalni i progresivni kredibilitet”, rekao je u Chidambaram. Što više žene dolaze na javna mjesta, radi školovanja, posla ili pristupa uslugama i razonodi, to je više izvješća o nasilju nad njima.
Neki zagovornici/e ženskih prava pozdravili su dodatna sredstva za sigurnost.
“Mislim da je izuzetno ohrabrujuće i krajnje vrijeme da Vlada krene naprijed u osiguravanju fokusa i prioriteta na ženska pitanja. Važnija je činjenica kako je Vlada odlučila staviti ova pitanja na sam vrh ljestvice prioriteta”, pojasnila je Pinky Anand, odvjetnica Vrhovnog suda koja je radila na silovanjima i zakonima o seksualnom zlostavljanju.
Drugi/e su Vladu kritizirali/e jer nije učinila dovoljno. Profesorica ekonomije na Sveučilištu Jawaharlal Nehru Jayati Ghosh ovu je mjeru usporedila s ‘kikirikijem’, odbacujući je kao ‘veliku gestu’ prije nego ozbiljnu mjeru.
“Sigurnost žena osnovna je odgovornost države”, rekla je gospođa Ghosh, prije nego nešto što bi se trebalo rješavati posebnim fondom.
Sveindijska demokratska ženska asocijacija, lijevo krilo Komunističke partije Indije, u priopćenje je izjavilo kako je područje fonda ostalo nedefinirano što je pokazalo kako je Vlada bila ‘voljna napraviti nepromišljen politički potez kako bi pridobila povjerenje prosvjednica i prosvjednika bez poduzimanja konkretnih koraka u implementaciji preporuka Justice Verma odbora‘. Skupina ukazuje na izvješće objavljeno u siječnju koje savjetuje temeljite promjene u indijskom policijskom i pravosudnom sustavu.
Chidambaram je također predložio stvaranje nove državne banke za žene, u kojoj bi one uglavnom i bile zaposlene. Banka, koja bi započela s kapitalom od 10 bilijuna rupija, pozajmljivala bi ženama, ženskim udrugama za samopomoć te vlasnicama tvrtki.
No, opet su se aktivistice za ženska prava podijelile. Ghosheva je ideju o ženskoj banci nazvala ‘gotovo uvredljivom’ te izjavila kako bi Vlada umjesto toga trebala ženama omogućiti bolji pristup ostalim bankama.
“Getoizacija je ta s kojom imam problema”, naglasila je.
Ranjana Kumari, direktorica Centra za društvena istraživanja u Delhiju, ovu je ideju nazvala činom ‘političkog simbolizma’.
“Ipak, dobar je to napredak jer se po prvi puta žene formalno uključuju u financijski sektor”, dodala je Kumari.
Proračun je također predvidio dva bilijuna rupija za programe borbe protiv seksualne diskriminacije, pogotovo na radnom mjestu. Krajem veljače parlament je donio zakon koji ima za cilj spriječiti, zabraniti i kazniti seksualno uznemiravanje žena na radnim mjestima, što je prvi sveobuhvatni zakon za ovu vrstu uznemiravanja.
Da proračun nije otišao dovoljno daleko istaknula je Sveindijska demokratska ženska asocijacija koja je kritizirala Vladu da nije posvetila dovoljno sredstava ženskim pitanjima te da nije uspjela doći do konkretnih mjera za rješavanje gorućih pitanja poput zdravstvene zaštite i zapošljavanja za žene.
No, 8. veljače, nekoliko ženskih organizacija, uključujući Sveindijsku demokratsku žensku asocijaciju i Sveindijsku žensku konferenciju, podnijelo je izvješće ministru financija zahtijevajući rješavanje određenih pitanja u proračunu, uključujući i porast nasilja nad ženama, koji bi mogao biti uzrokom ekonomskih nejednakosti.
“Nedostatak priznavanja ženskog doprinosa u ekonomiji i njegovo podcjenjivanje, središnja su pitanja u povećanju diskriminacijskih trendova”, navodi se u izvješću.
Među njihovim zahtjevima bila je povećana potrošnja za učinkovitu provedbu zakona koji štiti žene, veću sigurnost javnog prijevoza, poboljšanje higijenskih uvjeta, oporavak žrtva nasilja te raspodjela sredstava za stvaranje radnih mjesta za žene.
“Usprkos opetovanim zahtjevima, ministar financija nije se sastao sa ženskim grupama”, rekla je gospođa Kumari, a njihovi se zahtjevi nisu odrazili niti u proračunu.
Prevela i prilagodila Mirna Šimunović
