Amerikanci žive duže nego ikad, ali prosječni životni vijek bijele, ženske osobe koja nema srednjoškolsko obrazovanje dramatično je pao.
Ubijala li nedostatak radnih mjesta ekonomski ugrožene žene u Americi?
To je jedan od provokativnih zaključaka Jennifer Karas Montez, istraživačice na Sveučilištu Harvard i autorice Anne Zajacove, docentice sociologije na Sveučilištu u Wyomingu, do kojeg se došlo kako bi se objasnilo zašto se prosječni životni vijek bjelkinje koja nije završila srednju školu skratio od 1990.
Da, Amerikanci žive duže nego ikad. Ako ste bjelkinja s diplomom u Sjedinjenim Američkim Državama, nikada niste imali bolje izglede da živite preko 80 godina. No isto ne vrijedi za žene s nižim obrazovanjem.
Između ostalog, istraživanje Montez i Zajacove je došlo do otkrića da u razdoblju od 1997. do 2001., žene bez visoke stručne spreme u odnosu na one obrazovanije imaju 37 posto veću vjerojatnost ranije smrti. Tijekom vremena taj trend je bio sve lošiji. Za razdoblje između 2002. i 2006., izgledi za kraći životni vijek skočio je do nevjerojatnih 68 posto.
Ovi pronalasci se slažu s prijašnjim rezultatima ostalih istraživača i istraživačica koji su također došli do podatka da su posljednjih nekoliko desetljeća bjelkinje bez završene srednje škole izgubile pet godina života u odnosu na obrazovanije žene.
Razlozi pada životnog vijeka za niže obrazovane bjelkinje je uzrok mnogih nagađanja i teoretiziranja u posljednjih nekoliko godina, gdje su neki od mogućih uzroka lakši pristup lijekovima na recept do visoke stope pušenja od strane Amerikanki s nižim obrazovanjem. Moretz i Zajcova su ispitali i te teorije i iako se potvrdilo da te žene više puše, ne smatraju da je to moguć uzrok. Problem je mnogo složeniji od toga.
{slika}
Posao, kao što većina nas zna, nije samo izvor prihoda. U vrijeme kada živimo sve izoliranijim životom, radno mjesto nudi puno toga više, od društvene mreže do mogućnosti profesionalnog ostvarenja. Poslovi, ukratko, nas drže živima i zdravima. Stoga ako ga nemate, vrlo je velika vjerojatnost da ćete te biti lošijeg zdravstvenog stanja nego zaposleni, stoga ćete -barem prema ovom istraživanju- živjeti kraće.
Ipak, poslovi koji se nude ženama – ili bilo kome zapravo – bez diplome nisu baš visoke kvalitete. “Prije trideset godina nije trebao visoki stupanj obrazovanja da bi se dobio sindikalan posao s pristojnom plaćom, no danas biti dio radne snage samo sa srednjom školom znači posao u uslužnoj djelatnosti i nepredvidljivo radno vrijeme”, Montez primjećuje.
Žene koje nemaju visoku stručnu spremu također imaju znatno manju vjerojatnost da će se udati – ali je i više vjerojatno da će biti samohrane majke nego one s višim obrazovanjem, čime i teže zadržavaju posao jer je cjenovno pristupačan vrtić za djecu ili dadilje, teško pronaći i u idealnim okolnostima, ali gotovo pa nemoguće kada majka ne zna koliko sati će morati ostati na poslu. Isto se odnosi i na brigu za starije osobe, koja uglavnom postaje ženska obaveza. Ako trebate primjer kako to izgleda u stvarnosti, samo pogledajte sve prisutnije oglase za posao u uslužnom sektoru na kojima često piše “ne primamo majke”.
Kao da to nije dovoljno, mnogi od tih radnih mjesta zahtijevaju predanost i rad punog radnog vremena, ali za plaću od pola radnog vremena. Situacije koje su postale normalne kada je na tržištu premalo poslova, a previše nezaposlenih.
Kao rješenje Montez predlaže plaćeni roditeljski dopust i subvencionirane oblike pomoći kod brige za djecu, radno vrijeme koje dozvoljava fleksibilnost ili rutinu ako je potrebno – stvari koje ženske organizacije zagovaraju već desetljećima. Rješenje je povećanje poslovnih mogućnosti za nekvalificiranu radnu snagu, odnosno zaposliti ih i zadržati na tom radnom mjestu. No sve veći proračunski rezovi ne dozvoljavaju opravak i ponovno pokretanje uslužnog sektora, stoga očito možemo samo sanjati o boljim prilikama. Životi ovise o tome.
Prevela i prilagodila Iva Butorac
