Prije dva dana Sabor je većinom glasova naložio Vladi da provjeri broj i vjerodostojnost potpisa birača i zahtjeva za raspisivanje referenduma i tek nakon te provjere znat će se daljnja procedura. Naime, utvrdi li se da je sve u redu i da je inicijativa skupila dovoljno pravovaljanih potpisa, Sabor može, ali i ne mora tražiti mišljenje Ustavnog suda.
Pojasnio je to na okruglom stolu Večernjeg lista i predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav Peđa Grbin, koji ipak smatra da do referenduma ne bi smjelo doći.
‘Unošenjem ovakve odredbe (da je brak zajednica muškarca i žene, op. a.) u Ustav došlo bi do ograničavanja prava jedne zajednice i to je nešto što treba jasno reći. Došlo bi do jasne diskriminacije jedne skupine građana. Osim toga, demokracija nije apsolutno pravo većine da manjini nameće svoje vrijednosne stavove’, kazao je Grbin.
Zapitao je prisutne jesu li primijetili podatke s popisa stanovništva o tome koliko ljudi živi u istospolnoj zajednici (140 osoba živi u istospolnoj zajednici, op. a.). ‘Ma koga to ugrožava da se tim ljudima daju prava koja uživaju svi ljudi u Hrvatskoj?’ zapitao je Grbin.
Da će do ugrožavanja prava doći, smatra i jedan od organizatora Zagreb Pridea Marko Jurčić.
‘Neravnopravnost istospolnih i hetereoseksualnih parova je i sada već očita, a dodatno se ovim referendumom želi ograničiti i u budućnosti. Neke manje zemlje u Europi imaju ovakvu ustavnu definiciju, no to su zemlje koje možda i nisu najbolji primjer za Hrvatsku, stoga je pitanje želimo li biti u društvu naprednih zemalja ili država poput Bjelorusije, Ukrajine ili Mađarske’, kazao je Jurčić zapitavši zašto se uopće potegnulo pitanje referenduma kada Vlada nema nikakvu namjeru promijeniti definiciju braka koja se nalazi u Obiteljskom zakonu.
No, ako se pita vanjsku članicu saborskog Odbora za ljudska prava Marijanu Petir, do diskriminacije neće doći jer, prema njenom tumačenju, tako kaže Zakon o suzbijanju diskriminacije. ‘Zakon kaže da se pod diskriminacijom ne smatra stavljanje u nepovoljni položaj pri uređivanju prava i obveza uređenih Obiteljskim zakonom, a osobito u svrhu legitimne zaštite prava i dobrobiti djece, zaštite javnog morala i pogodovanja braku, pri čemu upotrijebljena sredstva moraju biti primjerena i nužna. Osim toga, brak nije ljudsko pravo, pa nikome ne mogu biti zbog toga ugrožena ljudska prava’, kazala je Petir.
Odgovor je odmah stigao od koordinatorica Kontre i Ženske mreže Sanje Juras. ‘Zaštita obiteljskog života jest jedno od ljudskih prava i najveća instanca Europski sud za ljudska prava u jednoj od svojih presuda rekao je da istospolni parovi uživaju obiteljski život kao i svi drugi’, rekla je Juras.
Složila se s Jurčićem i Grbinom, kazavši da ‘jedna skupina građana drugu želi proglasiti manje vrijednom’.
‘Ako dopustimo ovo, onda sutra možemo očekivati referendum o pobačaju, referendum o nacionalnim manjinama’, rekla je Juras i poručila da ljudska prava nikako ne mogu biti tema referenduma.
S druge strane, Petir je kazala kako njeni istomišljenici žele očuvati opće dobro, no da vlast želi ozakoniti pravo svakog građana, a ne opće dobro.
Replika je stigla od Peđe Grbina. ‘Naravno da se u SDP-u zalažemo za opće dobro, ali ga mi vidimo drugačije od vas. Mi se zalažemo za opće dobro svih građana’, rekao je Grbin.
Kazala je Petir i da od 2003. postoji Zakon o istospolnim zajednicama kojim su LGBT osobama osigurana prava za koja se bore, no na takvu izjavu reagirao je Marko Jurčić. ‘Gospođo Petir, niste u istospolnoj zajednici, pa ne možete tvrditi da je ono što je u Zakonu o istospolnim zajednicama ono što trebamo i želimo’, rekao je Jurčić.
Ako se pita voditelja Centra za mirovne studije i jednog od pokretača udruge Iskorak i festivala Queer Zagreb Gordana Bosanca, ukoliko se ovakva odredba uvrsti u Ustav, ‘to će u nepovoljni položaj staviti ne samo istospolne parove, nego i izvanbračne heteroseksualne zajednice, samohrane roditelje, ali i djecu koja žive u izvanbračnim zajednicama i sa samohranim roditeljima’.
‘Kada bi demokracija bila samo procedura i kada bi vlast bila samo čuvar te procedure, vrlo brzo bismo ostali bez te demokracije. Ovdje se demokratska procedura koristi kako bi se izigrala i ukrala demokracija. Većina ne smije onemogućiti prava manjina jer bi time bili prekršeni osnovni demokratski principi, ne bi procedura, ali bi demokratski principi’, rekao je Bosanac.
‘Da se na temelju iracionalnog straha zvanog homofobija ide intervenirati u Ustav, e to je previše’, dodao je Bosanac.
Najviše je reakcija publike izazvao Ladislav Ilčić iz udruge GROZD, koji je prava i zahtjeve istospolnih zajednica za ozakonjenje braka opisao na vrlo neobičan način. ‘To vam je kao – ako učenik ima peticu, a ostali drugačije ocjene, pa tom učeniku puno znači što ima peticu. No onda dođe profesor i svim drugim učenicima da petice, pa onda tom jednom učeniku ta njegova petica više ne znači toliko’, kazao je Ilčić.
No nije to bila jedina Ilčićeva usporedba koja je izazvala zgražanje prisutnih. Naime, u odgovoru na Jurčićevu izjavu da bismo trebali težiti društvu naprednih zemalja, Ilčić je kazao: ‘I komunizam je svojedobno prikazivan kao najnaprednije društvo, kao što se sad prikazuju društva koja imaju veća prava za istospolne zajednice. No sada znamo kakav je komunizam bio’
Odgovorio je i Gordanu Bosancu koji je kazao da bi ustavna odredba o braku ugrozila i druge, a ne samo istospolne parove. ‘Ta odredba onda ugrožava i pedofile i one koji bi se oženili s pudlicom’, rekao je Ilčić, na što su reagirali i govornici, ali i moderatorica okruglog stola, upozorivši ga da ne može uspoređivati istospolne parove s nečime što je kazneno djelo.
Okupljenima se obratila i Željka Markić iz inicijative U ime obitelji, koja je kazala da ustavna odredba o braku ne bi nikome kršila prava, s obzirom na to da ista definicija već stoji u Obiteljskom zakonu. Kazala je da su na skupljanje potpisa za referendum bili potaknuti zbog izjava ministara o istospolnim parovima.
‘Nama je bilo važno, nakon izjava ministara Matića, Bauka, Pusić da će se istospolna zajednica izjednačiti s brakom, omogućiti građanima Republike Hrvatske da kažu što oni misle’, rekla je Markić, dodavši da homoseksualne udruge na isti način mogu pokrenuti inicijativu za referendum i skupiti potpise za promjenu Ustava.
I ona je rekla da Zakon o istospolnim zajednicama omogućava sva prava LGBT osobama, no na to je reagirala Sanja Juras.
‘LGBT osobe nemaju jednaku pravnu zaštitu u Hrvatskoj, nemaju pravo na nužno nasljeđivanje, kao i na cijeli niz prava i obaveza koje uživaju heteroseksualni bračni i izvanbračni parovi. Ako jedan od partnera u istospolnoj zajednici umre i biološki je roditelj ili posvojitelj djeteta u toj zajednici, partner neće moći zadržati to dijete nego će ono završiti u domu za nezbrinutu djecu’, rekla je Juras.
Pred sam kraj rasprava se poprilično zahuktala, te je u jednom trenutku Željka Markić zatražila od moderatorice da je ‘zaštiti’ jer joj se dio publike smijao i glasno komentirao. LGBT udruge je optužila da su agresivne, no reagirao je odmah Gordan Bosanac. ‘Čim iznosimo stajalište koje je suprotno našemu, automatski to gledamo kao napad na osobu, a iznošenje činjenica dijametralno suprotnih vrijednosti je dio javnog dijaloga’, rekao je Bosanac.
