Nakon što su hrvatski mediji jučer objavili da će Hrvatska vojska dobiti svoju prvu generalicu – Gordanu Garašić – pojavili su se i mnogi zlobni komentari.
Što je ovdje sporno?
Gordana Garašić početkom prosinca odlazi u Afganistan gdje će preuzeti mjesto savjetnice zapovjednika operacije ISAF za rodna pitanja (GENAD – gender advisor). To je dužnost na generalskoj razini i najviša je koju je dosad obnašao neki hrvatski časnik/ica. Pri čemu je indikativno da je prva generalica upravo na poziciji savjetnice za rodna pitanja.
Budući da promaknuće u poziciju generalice zahtijeva 4 godine na poziciji brigadirke (na kojoj se nalazi nešto više od dvije godine) privremeno je promaknuta u poziciju generalice dok ne ispuni i taj posljednji kriterij. Trajno promaknuće u generalicu će uslijediti nakon povratka iz Afganistana kada će i taj posljednji kriterij biti ispunjen.
Gordana Garašić po struci je pravnica, karijeru je počela u MUP-u 1994, a 1995. prešla je u MORH. Tijekom karijere obnašala je niz dužnosti, a među najvažnijima je ona vojne savjetnice u predstavništvu RH pri NATO-u i EU u Bruxellesu, te pomoćnice savjetnika predsjednika RH za obranu.
Magistrirala je u ‘Dwight E. Eisehoweru’, školi za nacionalnu sigurnost i strategiju resursa Nacionalnog obrambenog sveučilišta, gdje se školovala od lipnja 2012. do lipnja 2013. godine.
Po povratku u Hrvatsku raspoređena je na mjesto načelnice Uprave za personalne poslove Glavnog stožera Oružanih snaga RH. Ovo ustrojbeno mjesto je generalsko i jedan od uvjeta za promicanje u generalski čin.
Doista, nakon ulaska Hrvatske u NATO Gordana Garašić započela je ubrzanu karijeru. No, sve je u skladu sa zakonom.
Dakle, Gordana Garašić ima i potrebnu visoku stručnu spremu i vojnu školu i znanje stranog jezika, a imat će i potrebno vrijeme provedeno u činu po povratku iz misije (sukladno čl. 143. i 144. Zakona o OS RH).
{slika}
Da li je Gordana Garašić ‘imala sreće’, ‘znala se snaći’ ili je MORH konačno počeo funkcionirati po zakonu, ostaje otvoreno pitanje.
Naime, samo unazad godinu dana, nisu se svim časnicima nakon povratka iz misija ili školovanja tako otvarala vrata i mogućnosti brzog napredovanja. Često se događalo da po povratku u zemlju časnici budu neraspoređeni i po nekoliko mjeseci, pa čak i da budu premješteni u niže ustrojbene cjeline, dok su časnici iz drugih zemalja NATO-a unaprijed znali na koju se dužnost vraćaju u matičnoj zemlji, što je odavno trebao biti slučaj i s Hrvatskom.
Isto tako, možemo se prisjetiti niza generala koji su došli do te pozicije bez adekvatne visoke stručne spreme, vojne škole i znanja stranog jezika, primjerice: Ljubo Česić Rojs, Vladimir Zagorec, Ivan Korade, Mirko Norac, Renato Romić.….Kada se ovakav kadar promicao u generalske činove nitko nije postavljao pitanja niti se usudio išta komentirati.
Možda još za kraj da napomenemo da je Ministarstvo obrane krajem 2012. donijelo Plan djelovanja kojim želi osigurati jednakost i povećati udio žena u svom resoru.
U Ministarstvu obrane i Oružanim snagama RH trenutno je zaposleno 19.271 djelatnika, od čega je 3.087 žena, odnosno 16,02 posto.
Zastupljenost žena na voditeljskim i zapovjednim dužnostima u Ministarstvu obrane je 34,29 posto, dok je u Glavnom stožeru OS RH s pristožernim postrojbama 5,95 posto žena.
Od ukupnog broja djelatnih vojnih osoba u MORH-u i OSRH (15.861) udio žena je 9,83 posto. Udio žena među djelatnim vojnim osoba najveći je u kategoriji časnica i to 14,65 posto, dok je udio dočasnica i vojnikinja 8,26 posto. U kategoriji najvišeg čina OSRH general/ica zasada nema žena, a broj časnica s činom brigadirke je šest.
Od ukupnog broja državnih službenika i namještenika udio žena je 44,83 posto u odnosu na udio muškaraca od 55,17 posto. Također, u sustavu MORH-a od osam državnih dužnosnika, tri su žene.
