Dok je u Hrvatskoj, od ukupnog broja parova, pravo na roditeljski dopust 2012. godine koristilo samo dva posto muškaraca, u Švedskoj je ta brojka 24 posto. Međutim, Švedska je stabilna i razvijena država snažnog gospodarstva i visokih ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i socijalne politike, stoga se toliki raskorak možda ne bi trebao ni činiti neobičnim.
Naime, Švedska je još davne 1974. godine uvela rodiljni/roditeljski dopust za oba roditelja. Do toga trenutka majke su koristile roditeljski dopust u 99.5 posto slučajeva, no uvođenjem odredbi kako se i očevi moraju uključiti u brigu o djeci, taj se postotak s vremenom smanjivao. Uvođenje jednoga mjeseca dopusta samo za očeve 1995. godine primoralo je muškarce da se uključe, a 2002. za njih je uveden i drugi mjesec.
Danas roditelji u Švedskoj imaju 480 dana ili 16 mjeseci roditeljskog dopusta za svako dijete, bilo ono rođeno ili posvojeno. Ako imate blizance, imate pravo na dodatnih 180 dana dopusta. Roditelj 60 dana nakon rođenja bebe ostaje pod obavezno kod kuće, a ostalih 420 dana mogu ‘potrošiti’ do djetetove osme godine života. Roditeljski dopust se može računati čak i u satima.
Roditelji su poticani da međusobno podijele dane roditeljskog dopusta. Ako to učine, dobivaju pravo na ‘bonus ravnopravnosti’, koji bi trebao olakšati da roditelji dopust koriste u jednakim dijelovima. Pri tome roditelji ne moraju biti u braku niti živjeti zajedno. Ovaj institut je uveden 2008. godine kako bi se ženama olakšao povratak na radna mjesta, a muškarce još više uključilo u brigu o djeci. Dakle, švedska vlada nudi muškarcima dva mjeseca roditeljskog dopusta, koji ne mogu prebaciti na majke. Ako ih ne izaberu iskoristiti, oni ‘propadaju’. Kako bi se očevi češće odlučivali ostati doma s djetetom, tamošnje vlasti ih stimuliraju i ekonomskim mjerama, pa roditelji koji odluče dijeliti roditeljski dopust primaju po 120 eura mjesečno više od drugih. Studije pokazuju kako velika većina muškaraca koja se odlučila na roditeljski dopust smatra da je period koji su proveli kod kuće s djetetom kasnije doveo do boljeg odnosa s djetetom.
Tijekom djetetove prve godine roditeljima je omogućeno da roditeljski dopust koriste istim danima. Ti se dani nazivaju ‘dvostrukim danima’. Roditeljima je na raspolaganju 30 takvih dana. No, ti dvostruki dani ne donose ekstra dane uz roditeljsku naknadu, što znači da ako i jedan i drugi ostanu kod kuće, iskoristit će dva dana – jedan po roditelju. Kada dijete navrši prvu godinu, roditeljsku naknadu mogu koristiti samo pojedinačno, jedan po jedan.
Kada je riječ o visini roditeljskog dohotka, stvari se počinju komplicirati. Ta svota ovisi o niz varijabli poput imovinskog stanja, visine plaće, radnog staža itd. No, u najvećem broju slučajeva roditeljski dohodak iznosi oko 80 posto plaće za prvih 420 dana. Maksimalna dnevna isplata je ograničena na 910 kruna dnevno, što je oko 100 eura, odnosno 150 dolara dnevno. Ostalih dana su plaćeni po nižoj stopi. Postoje minimalne razine naknada za slabo plaćene ili nezaposlene roditelje.
Ako se nakon godine dana majka ili otac požele vratiti posao, sistem joj/mu omogućava da se polako integrira natrag na radno mjesto. Štoviše, sasvim je prihvatljivo da majka ili otac rade od ponedjeljka do srijede, a četvrtak i petak su na roditeljskom dopustu. Bez obzira na sve nedostatke part-time zapošljavanja, u ovoj opciji kada roditelj prima pola plaće i pola naknade za roditeljski dopust, olakšano je postupno vraćanje roditelja na posao.
Iako je Švedska miljama daleko od Hrvatske kada je riječ o uključivanju očeva u brigu o djeci, švedske feministkinje nisu zadovoljne stanjem u svojoj zemlji te inzistiraju da se zakonskim aktima očeve još više uključi u brigu o djeci. Štoviše, pitanje roditeljskog dopusta za muškarce je jedno od najaktualnijih feminističkih fokusa u Švedskoj.
Libela je razgovarala sa Shadé Jalali, istraživačicom u think tanku Arena Idea iz Švedske, koja je u okviru festivala feminističke kulture i akcije BeFem održala predavanje na temu Zajedničko roditeljstvo, odsustvo s posla, ekonomska i rodna ravnopravnost. Kao stručnjakinja za rodnu ravnopravnost te nekadašnja zaposlenica sindikata, Shadé nas je upozorila kako situacija u njenoj zemlji nije tako bajkovita kako se čini na prvi pogled.
“Jaz između plaće žena i muškaraca u Švedskoj počinje biti očigledan oko ženine 29. godine. Dakle, kada se većina žena u Švedskoj odlučuje na majčinstvo. I taj jaz se ne smanjuje, jer žene se nakon rodiljnog i/ili roditeljskog dopusta vraćaju na slabije plaćena mjesta, uvjerava ih se da je part-time dobar za njih; sporije nakon toga napreduju ili ne napreduju, imaju manje plaće i u konačnici manje mirovine”, pojasnila je je Shadé i pružila nam novi uvid u ‘ružičastu’ Švedsku realnost.
Jalali priznaje kako više od 20 posto očeva koji su koristili roditeljski dopust čini mnogo u usporedbi s hrvatskih dva posto, no ona ističe kako borba tu ne smije stati. Naglasila je kako je roditeljski dopust i zajedničko podizanje djece jedan od najvažnijih pitanja za švedske feministkinje. Stoga, one traže da se uvede i treći mjesec roditeljskog dopusta samo za muškarce. Iako naša sugovornica priznaje kako je za nju ideal 50:50 te da se do toga može doći samo konstantnim zagovaranjem javnih politika koje bi dovele do apsolutno ravnopravnog podizanja djece i odsustva s radnog mjesta.
“Žene u Švedskoj nemaju jednake šanse kao muškarci u svijetu rada. Muškarci ne osjete na svojoj karijeri posljedice toga što su roditelji, dok je kod žena to slučaj, jer i dalje u većini odlaze na roditeljski dopust. Moderni muškarci bi trebali ostajati na roditeljskom dopustu i duže od dva mjeseca”, dodala je.
Javno mnijenje u Švedskoj smatra kako je pozitivno što se muškarci uključuju u brigu o djeci. Međutim, anketirani građani i građanke smatraju kako bi odluka o tome tko će koristiti roditeljski dopust trebala biti privatna stvar određene obitelji, a ne se rješavati nekakvim zakonskim aktima. Shadé Jalali pak vjeruje kako bi se upravo to trebalo učiniti, jer je riječ o pozitivnom koraku naprijed za cijelo društvo, koje će se u konačnici odraziti i na ekonomiju zbog koje zasad žene najčešće ostaju doma s bebama.
Naime, kao što smo već pisale, najnovije studije su pokazale kako sudjelovanjem u svakodnevnom životu obitelji i kućanskim poslovima švedski očevi su pridonijeli najvišem postotku radno aktivnih žena u Europskoj uniji. Prema podacima Eurostata za 2011. godinu, radna aktivnost žena u Europskoj uniji najveća je baš u Švedskoj – 77,2 posto.
Analitičarka u Nacionalnom institutu za statistiku, Lotta Persson, ocjenjuje da sudjelovanje očeva u rodiljnom/roditeljskom dopustu i općenito u odgoju djece objašnjava i visok natalitet Švedske.
Prema podacima Eurostata za 2011., natalitet je iznosio 1,9 djeteta po ženi, čime je Švedska zauzela treće mjesto, iza Irske i Francuske, dok je u Hrvatskoj svega 1,4.
Iako se Švedska često naziva rajem za roditelje te obećanim mjestom rodne jednakosti, tamošnje borkinje za ravnopravnost naglašavaju kako je još ostalo mnogo do potpune rodne ravnopravnosti.
Članak je nastao u okviru projekta Budi tata kojeg provodi udruga Roda u partnerstvu s udrugom CESI. Projekt financijski podupire Ministarstvo socijalne politike i mladi, no članak ne izražava stavove i mišljenje spomenutog Ministarstva.
