U želji da potaknu širu raspravu o području sukoba interesa članovi i članice GONG–a predstavili su javnosti Teze za izradu nacrta zakona o upravljanju sukobom interesa na konferenciji Prema upravljanju sukobom interesa. O postojećem zakonodavnom okviru, njegovim nedostacima, primjerima iz prakse te preporukama o unaprjeđenju postojećeg sustava govorili su Duje Prkut i Dražen Hoffmann iz GONA – a, Gordana Marčetić, predsjednica etičkog povjerenstva, Ivan Koprić, predsjednik Instituta za javnu upravu, Davorin Ivanjek, član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Otto Bernhardt iz Zaklade Konrad Adenauer, Mato Arlović, ustavni sudac, Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa te Arsen Bauk, ministar uprave.
Analizu postojećeg stanja i prijedlog dopune i reforme predstavio je Duje Prkut. Kao nedostatke postojećeg sustava uz nepovjerenje građana u političke aktere generalno navedeno je nejasno razumijevanje područja sukoba interesa te odsustvo upravljanja sukobom interesa na razini institucija. U GONG–u smatraju kako njime ne bi trebali biti zahvaćeni samo dužnosnici i dužnosnice već sve javne funkcije te da bi sustav bio učinkovit važno je napraviti pomak od suzbijanja sukoba interesa ka upravljanju njime. Zalažu se za usvajanje znanja i kompetencija potrebnih za upravljanje sukobom interesa, izgradnju specifičnih sustava upravljanja njime, izgradnju povjerenja građana u integritet osoba na javnim funkcijama, proširenje ovlasti Povjerenstava za odlučivanje o sukobu interesa (osim pritužba i sankcija ono bi bilo i svojevrsno savjetodavno tijelo za osobe u dvojbi) te samoregulaciju i razvijanje određenih etičkih kodeksa te kvalitetna primjena istih.
‘Trenutni sustav obuhvaća samo vrh sante leda’
Gordana Marčetić pozdravila je ideju upravljanja, a ne samo suzbijanja, a Ivan Koprić naglasio je kako je naš sustav prilično fragmentiran te je važno da pravne regulacije različitih sektora i javnih funkcija budu u skladu jedna s drugom kako ne bi došlo do različitih tumačenja.
Davorin Ivanjek iz Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa zahvalio se prisutnima na potpori danoj tom tijelu te naglasio da bi Povjerenstvo voljelo uspostaviti određene standarde sukoba interesa, brzo reagirati i sankcionirati, no da reakcija uvelike ovisi o aktualnosti date situacije. Također, smatra da o pitanju sukoba interesa treba osvijestiti dužnosnike i dužnosnice, osobe na javnim funkcijama i širu javnost te da uz samoregulaciju mora postojati i odgovarajući pravni okvir.
“Trenutni sustav obuhvaća samo vrh sante leda i nije logično povezan”, naglasio je Ivanjek.
Kategorija koja se stalno razvija
Mato Arlović kazao je kako je sukob interesa kategorija koja se stalno razvija. Također, smatra kako je nužno obučiti ljude da prepoznaju potencijalni sukob interesa i izbjegnu ga jer postoji razlika između potencijalnog i stvarnog sukoba te da svaki sukob interesa nije nužno kazneno djelo.
Potrebu drugačijeg pristupa sukobu interesa prepoznala je i Sandra Artuković Kunšt te je rekla da će se njoj posvetiti u novoj Strategiji borbe protiv korupcije koja je u izradi. U njoj se namjerava usmjeriti na prevenciju, osvještavanja javnosti, međuagencijsku i međunarodnu suradnju te kao prioritet navodi jačanje povjerenja građana u sustav.
“Ulažemo napore u borbu protiv korupcije te u podizanje povjerenja građana i građanki”, naglasila je.
Jasne smjernice, prava i obaveze
Na prijašnje probleme u izboru Povjerenstva osvrnuo se Arsen Bauk te je pozdravio predloženu ulogu Povjerenstva. Naglasio je kako bi ono trebalo biti nezavisno tijelo u očima građana i građanki koje donosi dobre odluke. Smatra važnim uspostavu jasnih smjernica, prava i obveza članova/ica, dužnosnika/ica i osoba na javnim funkcijama te edukaciju svih strana koje se mogu naći u sukobu interesa.
“Često čitam odluke Povjerenstva koje mi pomažu procijeniti kad je nešto sukob interesa, a kada nije. Na taj način kontroliram sebe, a to bih preporučio i drugim dužnosnicima/ama”, rekao je Bauk.
Opće dobro, a ne osobni interes
Otto Bernhardt iz Zaklade Konrad Adenauer naglasio je kako je važno pri donošenju odluka u središtu imati opće dobro, a ne osobni interes. Ipak, zbog prirode čovjeka i želje za ostvarenjem osobnog interesa smatra važnim uspostavu adekvatnog zakonodavnog okvira.
Dražen Hoffmann rekao je kako je važno imati jasna pravila i standarde za lobiranje.
“Veća transparentnost lobističkih procesa može se osigurati evidencijom kontakata osoba na javnim funkcijama, uspostavom obveznog registra lobista/ica i samoregulacijom struke”, smatraju iz GONG–a.
Zaključno, iz GONG–a poručuju kako sve javne funkcije trebaju biti obuhvaćene zakonom o sukobu interesa te da je važno razvijati specijalizirane sustave koji bi pomoću etičkih kodeksa i tijela koje ga predvodi kontrolirali i regulirali potencijalni ili stvarni sukob. Na taj način sustav ne bi bio usmjeren samo na sankcioniranje već na prevenciju sukoba interesa na najnižoj razini.
