Ukupno 115.759 ljudi na Kosovu je potpisalo peticiju kojom se od Ujedinjenih naroda (UN) traži da napišu izvještaj o silovanjima u vrijeme sukoba pred kraj devedesetih, javlja Balkan Insight.
Zamjenica premijera Edita Tahiri rekla je u četvrtak da će peticija biti podnesena u rujnu, a da je cilj da se konačno utvrde činjenice o silovanjima koja su počinili pripadnici srpskih snaga tijekom rata na Kosovu.
“Namjeravamo peticiju predati generalnom tajniku UN-a Ban Ki Munu, ali ako on ne bude imao vremena, onda se želimo sastati sa specijalnom predstavnicom generalnog tajnika UN-a za seksualno nasilje u oružanom konfliktu gospođom Zainab Bangura“, rekla je Tahiri.
U veljači ove godine, specijalna izaslanica UN za seksualno nasilje u sukobima objavila je izvještaj, kojim je obuhvaćena 21 zemlja u Europi, Aziji, Africi, Južnoj Americi i na Bliskom istoku, ali Kosovo nije uključeno u taj izvještaj.
Peticija je pokrenuta 14. srpnja, od kada je na Kosovu, gdje prema procjenama živi 1,8 milijuna ljudi, prikupljeno 115.759 potpisa. Prikupljanje potpisa organizirale su vlasti i aktivisti za ljudska prava.
To je, inače, viđeno kao korak koji prethodi zahtjevu UN-u da uspostavi specijalni sud, koji bi se bavio slučajevima silovanja koja su tijekom sukoba počinili pripadnici srpskih snaga.
“Kada peticija bude predana UN-u, imat ćemo zadatak da ohrabrimo silovane žene da surađuju s predstavnicima međunarodne zajednice koji će sastaviti službeni izvještaj”, rekla je Tahiri.
Najveći interes za peticiju bio je u Prištini, a najmanje u općini Novo Brdo, gdje živi mahom srpsko stanovništvo. To je, inače, bilo jedino područje sa srpskom većinom u kojoj je organizirano prikupljanje potpisa.
Pojedini kritičari smatraju, međutim, da kampanja kojom se od UN-a traži da istraži slučajeve silovanja u vrijeme rata pokazuje neuspjeh domaćih institucija da bilo što same učine po tom pitanju.
Inače, ni 15 godina od završetka rata nema preciznih procjena o broju žena i djevojčica koje su silovane ili su preživjele neki drugi oblik seksualnog nasilja.
Kosovske vlasti, također, nemaju nikakve službene podatke o broju ljudi koji su ubijeni, ranjeni ili nestali tijekom sukoba.