Žene na Kosovu u većini slučajeva ne uživaju pravo na porodično nasljedstvo, te je zbog toga i postotak nepokretne imovine na njihovo ime mali, ocjenjuju predstavnici civilnog društva. Oni ipak poručuju da se žene ne trebaju odricati svog djela nasljedstva, jer im je to i zakonom garantirano.
Arjeta Imeri iz Gnjilana jedna je od mnogih žena na Kosovu koja je odustala od sudjelovanja u raspodjeli porodičnog bogatstva. Ona navodi da od svojih roditelja to neće tražiti zato što, po njenim riječima, ono treba pripasti samo članovima porodice muškog roda.
“Porodično bogatstvo pripada muškarcima. Ne tražim da se meni dodjeli neki dio. Jednostavno, ne pripada mi”, mišljenja je Atjeta.
Predstavnici civilnog sektora kažu da se žene ne trebaju voditi ovim tradicijama i tako prihvaćati ulogu žrtve, već trebaju svjesno tražiti svoja legitimna prava u pogledu nasljedstva.
Kosovska katastarska agencija bavi se registracijom nepokretne imovine na ime vlasnika ili suvlasnika. Izvršni šef ove agencije Murat Meha za RSE, pak, navodi da je, iako je postotak mali, posljednjih godina kod žena povećan interes da se i na njihovo ime upiše imovina, ili da postanu suvlasnice sa svojim supružnicima.
“Tijekom 2012. godine, oko 14 posto registrirane imovine bilo je na ime žena, radi se o vlasništvu ili suvlasništvu. Godinu dana kasnije, taj postotak je porastao na 15,7, a do sada je ukupno 16,2 posto registrirane imovine u vlasništvu žena“, kazao je Meha.
Na osnovu administrativnog uputstva Katastarske agencije, kaže Meha, odlučeno je da se registracija imovine na ime oba supružnika ne vrši posebno, već da se izvrši samo jedno plaćanje, što predstavlja i olakšavajuću okolnost za ovaj problem.
Inače, pitanje nasljedstva je regulirano i Zakonom o nasljedstvu, na osnovu kojeg i muški i ženski nasljednici mogu raspolagati svojim dijelom nasljedstva i nakon registracije službeno naslijediti imovinu.
Ali kulturne norme i tradicija predstavljaju izazov postojećim zakonima, kažu predstavnici civilnog društva, zato što su žene u malom broju slučajeva vlasnice nepokretnih imovina, bilo da se radi o udatim ili neudatim.
Diamant Binaku, generalni direktor Centra za rodne studije, govori o razlogu zašto žene odustaju od prava na posjedovanje imovine.
“Počevši od patrijarhalnog sistema kroz koji je prošlo kosovsko društvo desetljećima unazad, dakle, to počinje od porodične tradicije. Još uvijek je svijest kod žena ‘niska’ da zatraže svoj dio nasljedstva od roditelja, ili da budu suvlasnice sa svojim supružnicima“, kazao je Binaku.
