I ovog ljeta više od 5000 djece u Hrvatskoj neće se upisati u vrtić, a njihovi roditelji neće uspjeti iskoristiti svoje zakonsko pravo uključenja djeteta u predškolski odgoj. Alarmantno je što će zbog nemogućnosti odvajanja od djeteta jedan od roditelja – u većini slučajeva majka – biti prisiljen koristiti bolovanje, odnosno neplaćeni rodiljni dopust.
Za oko 263.550 djece u dobi od šest mjeseci do šest godina, 663 vrtića je pretijesno. U Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa procjenjuju da bi državi, točnije većim gradovima, u ovom trenutku trebalo dvadesetak novih vrtića, kapaciteta od 200 do 300 djece.
Svake godine pritisak roditelja na vrtiće, posebice u Zagrebu, sve je veći, što zbog niske cijene “ulaznice” za vrtić (200 kuna mjesečno za jaslice, 400 za vrtić), što zbog toga što se vrtići gotovo i ne grade. Najveći je grad, s već kroničnim problemom manjka vrtićkog prostora, u godinu dana sagradio jedan vrtić, a tri ih je proširio.
“Navala je stravična. Nećemo moći primiti ni svu prijavljenu jasličku djecu onih roditelja koji u potpunosti zadovoljavaju uvjete”, kažu u Dječjem vrtiću “Savica” u Zagrebu, gdje su roditeljima sugerirali predaju prijava i u druge vrtiće. Prednost pri upisu imaju djeca žrtava ili invalida Domovinskog rata te djeca oba zaposlena roditelja ili samohranih roditelja, no zbog velikog pritiska i te će kategorije sredinom lipnja biti na listama čekanja.
“Donedavno su roditelji predavali prijave u dva ili tri vrtića, sada ih predaju u pet ili čak šest ne bi li si bilo gdje osigurali djetetu mjesto”, kažu u vrtiću na Krugama u Zagrebu.
S druge strane, u godinu je dana u Hrvatskoj otvoreno čak 18 dječjih vrtića, većinom privatnih. Prema podacima Ministarstva znanosti, privatne vrtiće dobili su Zagreb, Zadar, Čakovec, Velika Gorica, Bjelovar, Osijek, Kaštel Stari, Pirovac, Slavonski Brod i Split, no riječ je uglavnom o vrtićima s malim kapacitetima, jednom do dvije odgojne skupine.
“Dječje vrtiće pohađa oko 56 posto djece vrtićke dobi u Hrvatskoj i tu je napravljen napredak, no činjenica je da vrtića nedostaje, a pritisak roditelja sve je veći”, kaže načelnica za predškolski odgoj u Ministarstvu znanosti Marija Ivanković. To povlači potrebu za otvaranje privatnih vrtića, pa se i broj djece u njima povećava. Ivanković kaže da je u privatnim vrtićima smješteno oko 21.300 djece, odnosno oko 14 posto. Privatnih vrtića u državi trenutačno je oko 230, a četvrtini su osnivači vjerske zajednice. Očito svjestan problema nedostatka prostora u gradskim vrtićima, Grad Zagreb je na svojim službenim internetskim stranicama objavio popis privatnih vrtića. Roditeljima se tu nude slični programi kao u gradskim vrtićima, ali uz u prosjeku trostruko višu cijenu. Skuplje cijene od gradskih vrtića drže i vjerski.
Na jednog stručnog suradnika 276 djece
Unatoč brojci od gotovo 16.000 djelatnika zaposlenih u predškolskom odgoju, u vrtićima je katastrofalan manjak stručnjaka za rad s djecom. Podaci Ministarstva pokazuju da na jednog stručnog suradnika – pedagoga, psihologa ili defektologa – dolazi 276 djece predškolske dobi. Primjerice, u Hrvatskoj u vrtićima radi samo 136 psihologa.
