U petak je u Njemačkoj na snagu stupio zakon kojim se od kompanija traži da 30 posto pozicija u nadzornim odborima omogući ženama.
Navedena kvota odnosit će se na 100 najvećih kompanija u zemlji od iduće godine, gdje je tek 18.6 posto žena na upravljačkim pozicijama. Ostalih 3,500 kompanija će do kraja rujna morati napraviti i objaviti plan za povećanje postotka žena u svojim odborima.
Činjenica da Njemačka ima manje od 20 posto žena u odborima stavlja je ispod mnogih drugih zemalja u Europi. Norveška je na čelu liste s 35.5 posto žena u odborima, a slijede je Finska, Francuska i Švedska, koje imaju nešto manje od 30 posto, te Belgija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Danska i Nizozemska s iznad 20 posto.
Ono što te zemlje izdvaja od ostalih jesu politike o rodnoj raznolikosti koje su već stupile na snagu. Norveška je bila prva koja je usvojila rodnu kvotu 2008. godine, nakon čega su isto učinile i Francuska, Finska, Belgija, Nizozemska i Danska. Švedska i Ujedninjeno Kraljevstvo nemaju obavezujuće zakone po tom pitanju, no postigle su cilj na druge načine – dok je Švedska zaprijetila izradom takvog zakona ako kompanije ne povećaju raznolikost, UK je postavila cilj od 25 posto žena u odborima što je potaknulo nagli porast rodne raznolikosti. Kvote su prisutne i u Španjolskoj, Islandu i Italiji.
Ovi primjeri pokazuju da kvote jesu korisne i donose rezultate, barem kada se radi o povećanju zastupljenosti žena u odborima. Norveška uvođenjem kvota nije povećala samo broj žena u odborima, već je istovremeno povećala i kvalitetu ženskih kandidatkinja.
Jedno je istraživanje pokazalo kako korporativni direktori, nakon uvođenja kvota, više cijene doprinos žena i podržavaju ga. Također, studija je pokazala kako kompanije koje imaju više od jedne žene u svojim odborima imaju 3.3 posto bolje stanje na tržištu dionica od 2005. godine, što su potvrdile još barem dvije studije.
