“Glavni grad uzdigao se u simbol transformacije Srbije u centar biznisa, kulture i umetnosti jugoistočne Evrope. Njegovi stanovnici, uvek mladi duhom, jedva čekaju da svoj grad ponovo istaknu na mapi sveta. Belgrade Waterfront je šansa da Beograd svetu ponovo pokaže svoju razigranu prirodu”, pjevuši se na Belgrade Waterfront službenim stranicama.
Prilike koje “Belgrade Waterfront” odnosno “Beograd na vodi” nudi dalje se nabrajaju, pa se planiranom Belgrade Mall-u, najvećem u regiji, predviđa budućnost “magneta za kupovinu, zabavu i turizam”.
Da bi nam projekt “Beograd na vodi” zasmrdio, uopće nije potrebno da smo stanovnici/ice tog grada. Taj “spasonosan” projekt kakvim ga njegovi vizionari ili podržavatelji uobičavaju nazivati, prvo je zamišljen kao projekt vrijedan tri milijardi eura, da bi se cifra popela i na pet, i da bi futurističke parole glasno obećavale i 200.000 radnih mjesta.
Još početkom prošle godine, Ministarstvo prostora, beogradski kolektiv osnovan 2011. godine s ciljem promišljanja budućnosti gradova, pita se zašto projekt nije vidio ni natječaja ni ponuđača kao ni analize temeljem koje je (trebao biti) napravljen finalni plan. Aleksandar Vučić na njihove je nedoumice odgovorio da su oni ti koji se “sprdaju s tuđim novcem” dok su se gradski oci branili kako je natječaj zapravo “otvoren godinama”. Ministarstvo prostora opetovano se nastavilo pitati kako će to luksuzni hoteli pomoći krizi, kakvi su to trgovački centri koji će zamijeniti dosadašnje prostore koji zjape prazni, tko će kupovati luksuzne stanove i na kraju sve to s kojim točno novcem?
Kako je projekt “Beograd na vodi” nastavio “nesmetano ploviti usprkos zakonima i javnom interesu”, u studenom 2014. godine “Operacijom šlauf” aktivisti/kinje Inicijative “Ne da(vi)mo Beograd” prisustvovali su sjednici u Gradskoj upravi grada Beograda i iskazali svoje nezadovoljstvo predloženim planom za projekt “Beograd na vodi”. S konkretnim šlaufima, patkicama i loptama na napuhivanje dali su “skroman dodatak koreografiji cirkusa koji je započeo s proglašavanjem “Beograda na vodi” projektom od nacionalnog značaja”.
{slika}
Nakon niza aktivnosti i tribina, nije trebalo čekati dugo da se medijski prostor inicijativi i svima drugima koji projekt propituju, zatvori.
Proteklog tjedna, u ponedjeljak 17. ožujka, inicijativa “Ne da(vi)mo Beograd” i Akademija arhitekture Srbije organizirali su zajedničku konferenciju za medije ispred Skupštine grada Beograda i zatražili obustavljanje projekta te predložili da se na predviđenom mjestu izgradi park na korištenje svim građanima/kama.
“Obustavite projekt… vratite taj prostor u jurisdikciju glavnog plana Beograda – tamo stoji da je to javno dobro i to je najvredniji dio Beograda. Dajte da poštujemo plan i napravimo ogroman park na obali Save s igralištem gdje mogu uživati svi Beograđani/ke i njihovi gosti”, rekao je predstavnik Akademije arhitekture Srbije Dragoljub Bakić novinarima/kama ispred Skupštine Beograda. Na konferenciji su prigodno podijeljeni i primjerci prvog broja glasila inicijative Ne da(vi)mo Beograd, u kojem su sabrane mnogobrojne kontroverze projekta “Beograd na vodi” sa urbanističkog, prometnog i sociološkog gledišta.
No, tijekom akcije aktiviste/kinje inicijative “Ne da(vi)mo Beograd” priveli su pripadnici Komunalne policije dok su ispred Gradske uprave dijelili glasilo, iako su za to imali službeno dobivenu dozvolu.
Uz nekoliko članova/ica inicijative, komunalna policija privela je i novinarku agencije Beta koja je pravila prilog o današnjoj akciji te inicijative, kao i jednog građanina koji nije sudjelovao u dijeljenju novina. Iz inicijative javljaju da su prijave napisane za “dijeljenje novina” a kako im je rečeno, građani/ke nemaju pravo iskazivati svoje mišljenje na taj način. Beogradske vlasti od svega se peru uz obrazloženje da komunalna policija nije privodila aktiviste/kinje inicijative, već “pružila asistenciju komunalnim inspektorima”, jer je pet građana ispred Gradske uprave u Ulici kraljice Marije na javnoj površini dijelilo novine bez odobrenja nadležnog organa.
Gradonačelnik Beograda Siniša Mali nastavlja uvjeravati javnost da je njemu “samo važno da se poštuje zakon koji je isti za sve”, no odgovor inicijative posve je jasan. “Projekt “Beograd na vodi” najbolje oslikava kako su neki ipak jednakiji, da li po tome što za njih zakon ne vrijedi ili se za njihove potrebe mijenja. Urbanistički i prostorni planovi se protupravno kroje po želji privatnog investitora, s kojim pritom još uvijek ne postoji nikakav sporazum. Država se sprema usvojiti “lex specialis” kojim se poništavaju odredbe sistemskih zakona za potrebe jednog projekta čije posljedice nisu ni sagledane”.
Nakon prošlotjednih događaja, iz inicijative zasad poručuju da ovako opstruiranje informiranja javnosti nije uspjelo, podrška javnosti dolazi u sve većem broju, borba za Beograd nastavlja, a želja da se “o razvoju grada i društva razgovara argumentirano i jasno” sigurno je postala i jača.
