Prije godinu dana, u Rijeci je osnovana Udrugu za ljudska prava i građansku participaciju imenom PaRiter. Od samog zasnivanja, odlučili su svoj rad posvetiti predlaganju, zagovaranju i praćenju nacionalnih i međunarodnih javnih politika antidiskriminacije i ljudskih prava. Marljivi/e volonteri i volonterke koji su dio udruge, aktivno rade na razvijanju kulture dijaloga i kulture nenasilnog življenja, te afirmaciji aktivističkog pristupa u lokalnoj zajednici. Zalažu se za građanski aktivizam, multikulturalizam i toleranciju, koja je vidljiva iz svih njihovih dosadašnjih projekata poput Dana solidarnosti s narodom Palestine, Ulice ŽENAMA, te Akcije informiranja građana o TTIP-u i CETA-i. Jedna od najvažnijih aktivnosti riječke udruge uključuje educiranje djece i mladih o ljudskih pravima, procesu odlučivanja i demokracije, te poticanje djece i mladih na aktivnu participaciju i kritičko razmišljanje. Organizirali su i provodili razne edukacije, kao i razmjene i suradnje sa srodnim međunarodnim organizacijama. O svim detaljima djelovanja PaRitera, prošlim i budućim projektima, razgovarale smo s Katarinom Mikulić.
Kako je nastala udruga PaRiter i koja je bila glavna nit vodilja u realizaciji projekta?
Udruga PaRiter osnovana je u ožujku 2014. godine, s ciljem podizanja svijesti, kako o ljudskim pravima, tako i o građanskom aktivizmu, te ulozi i obvezama pojedinca u i prema društvu. Ime je dobila po latinskoj riječi pariter što znači jednako (kao i ja), zajedno, skupa pa se tako volimo pošaliti da bi trebali razmišljati o sloganu ‘skupa za jednakost’. Udruga je nastala prvenstveno kao reakcija na relativno pasivno okruženje u kojem se nedovoljno govori o ljudskim pravima te o socijalnim, kulturnim i ekonomskim pravima pojedinca.
Naš cilj je promoviranje ljudskih, odnosno građanskih prava, te razumijevanje općih i specifičnih prava društvenih manjina. Nadalje, zalažemo se za prava žena, te tako utjecati na stvaranje jednakih uvjeta za njihovo sudjelovanje na svim razinama javnog života. Naša želja je da putem edukacija, radionice i gerila- građanskih akcija utječemo na stvaranje aktivnog građanstva.
Unatoč preprekama zbog nezadovoljavanja uvjeta većine natječaja, koji zahtijevaju djelovanje udruge godinu dana kako bi se na njih mogli prijaviti, te posljedično nedostatku financijskih sredstava nismo mirovali. U kratkom razdoblju postojanja ulagali smo u vlastite kapacitete i nastojali se pozicionirati na lokalnoj sceni neformalnih organizacija, sklapati kontakte, te kroz različite aktivnosti upoznavati zajednicu s misijom i vizijom naše udruge.
Tko sve sudjeluje u radu udruge i portala u čijem su fokusu prava manjina, ljudska prava i rodna ravnopravnost?
Udrugu su osnovali mladi ljudi, koji su volontirajući ili radeći za neprofitne organizacije u Opatiji, Rijeci, Zagrebu i Ljubljani stekli/e mnoštvo ideja, ali i iskustva. Uvidjeli su potrebu veće promocije ljudskih i ženskih prava u svojem okruženju, ali i informiranja javnosti o tome što su ljudska prava i što je diskriminacija.
Osim konkretnih akcija i projekata, koristimo web stranicu udruge Pariter.hr kao neku vrstu internetskog portala, koji obuhvaća vijesti i priče iz područja ljudskih prava, a koje u potpunosti kreiraju i održavanju mladi volonteri, kojima je ovo prilika za učenje, ali i stjecanje novih kvalifikacija. Volonteri i volonterke redovito prolaze naše edukacije, na kojima su se među ostalim susreli s osnovama novinarstva, te učili o načinima na koje izvještavati o ljudskim pravima i marginaliziranim društvenim skupinama. Tijekom četiri mjesečnog rada na portalu volonteri su ostvarili oko 230 volonterskih sati i producirali više od 50 novinarskih uradaka.
Rijeka slovi kao jedan od tolerantnijih gradova kada su u pitanju građanski aktivizam i prava manjinskih skupina. Kakva je stvarna situacija?
Grad je po nekim pitanjima sigurno tolerantniji od ostalih gradova u Hrvatskoj, a Riječani i Riječanke imaju pravo biti ponosni/e na to. Ipak, moramo priznati da smo ponekad ljuti na pasivnost sugrađana/ki, jer bi voljeli da se više zalažu za svoja i tuđa prava. Imamo osjećaj da je ta tolerantnost zapravo posljedica toga da se Riječanima i Riječankama jednostavno ne da reagirati na neke stvari. To ponekad može biti dobro, jer pokazuje da ne padaju na jeftini populizam, no s druge strane je frustrirajuće. Kad se treba boriti za nešto ili pobuniti protiv nečega, teško je kad nemaš potporu sugrađana/ki ili im se sve što radiš čini glupo. Katkad mi se čini da su unaprijed uvjereni da neke stvari ne možeš promijeniti, pa jedino što mogu napraviti je ljutiti se uz pivu.
Nedavno ste organizirali izložbu portreta ‘Znanost je ženskog roda’ koja je ujedno i dio programa kojim javnost želite upoznati sa ženama koje su ostavile traga u povijesti, ali su njihova postignuća zanemarena. Koje akcije su prethodile izložbu?
Izložba ‘Znanost je ženskog rod’a željela je studente/ice i širu javnost upoznati s iznimnim ženskim ličnostima koje su djelovale na području prirodoslovne znanosti ili tehnologije i za koje mislimo da su u široj javnosti skoro pa nepoznate. Razlog vidimo u tome da se znanost i tehnologija, često neopravdano, doživljavaju muškim područjem. Osim toga, današnji obrazovni sustav u određenoj mjeri doprinosi situaciji u kojoj se ove žene ne prepoznaju, jer se u školskim udžbenicima najčešće spominju imena muškaraca, dok se ženska rijetko mogu naći, bez obzira na njihovu važnost. Kao što ste rekli izložba je dio šireg programa, kojim Udruga PaRiter, kroz različite aktivnosti, želi upoznati javnost s iznimnim ženskim ličnostima i njihovim postignućima, koja su u javnosti često zanemarena ili nedovoljno prepoznata.
{slika}
Izložbi je prethodila aktivistička akcija “Ulice ženama” koju smo povodom Međunarodnog dana žena, organizirali zajedno s udrugama SOS telefon – grad Rijeka i Druga Rijeka. U sklopu akcije nazivi 160 riječkih ulica bili su prelijepljeni novim, ženskim imenima. Cilj akcije bio je upozoriti javnost na uvriježeno neprepoznavanje istaknutih ženskih ličnosti u dodjeljivanju imena ulicama, parkovima, trgovima, javnim ustanovama, kao i na činjenicu da je samo 25 od 637 ulica u Rijeci imenovano po ženama dok ih je 256 imenovano po muškarcima.
Akcija “Ulice ženama” postigla je jako dobar odaziv medija i građana/ki, a posebno nas je razveselio velik broj upita građana/ki koji su nas zamolili da ih bolje informiramo o ženama koje smo odabrali za tu akciju. Počeli smo s izložbom portreta znanstvenica iz prirodoslovlja i znanosti, uskoro nastavljamo s novim ženama i novim metodama, ali za sada neka to ostane tajna.
{slika}
Udruga PaRiter akreditirana je za slanje volontera/ki iz Hrvatske na EVS projekte u inozemstvo koji mladima omogućuje da daju svoj doprinos svijetu i pritom steknu nova znanja i vještine. O kakvom je programu riječ i koja su dosadašnja iskustva volontera/ki koji su sudjelovali/e u projektu?
Europska volonterska služba odnosno EVS dio je programa Erasmus + koji omogućuje mladima od 17 do 30 da volontiraju na projektima u stranoj državi, unutar Europe i šire. Pri tom svakom volonteru odnosno volonterki od strane Europske komisije pokriveni su troškovi puta, smještaja, hrane, zdravstvenog osiguranja, a osim toga svatko dobiva i tečaj jezika te džeparac. Projekti traju između 2 i 12 mjeseci, a mladi mogu volontirati u raznim područjima, kao što su kultura, mladi, sport, djeca, kulturna baština, umjetnost, dobrobit životinja, okoliš i slično. Na taj način razvija se međusobna suradnja, solidarnost i tolerancija, što pridonosi jačanju društvene povezanosti unutar Europske unije i afirmacije aktivnog građanstva.
Da bi mladi iz Hrvatske mogli sudjelovati u EVS prvo moraju pronaći akreditiranu organizaciju pošiljatelja (sending organizaciju) iz Hrvatske, kao što je PaRiter koja im onda pomaže pri pronalasku gostujuće organizacije (hosting organisation), te skupa s tom organizacijom prijavljuje projekt i rješava ostale birokratske nužnosti te sudjeluje u ostalim pripremama prilikom odlazaka volontera odnosno volonterki u inozemstvo.
Za sada smo s gostujućim organizacijama prijavili dva projekta za dvije volonterke, koje bi po odobrenju Nacionalne agencije za mobilnost na jesen trebale godinu dana volontirati u Poljskoj, odnosno u Portugalu. Rado ćemo vas obavijestiti o njihovim iskustvima.
Iako postojite tek godinu dana, iza vas je nekoliko uspješnih kampanja, treninga i konferencija. Čime se trenutno bavite i postoje li projekti koje ovim putem želite najaviti?
Upravo smo završili s još jednom akcijom “Rijeka bez barijera” koju smo u sklopu manifestacije Hrvatska volontira provodili s Volonterskim centrom Udruge Smart i pet riječkih srednjih škola. Cilj akcije bio je ukazati na arhitektonske barijere i nepropisno (na pločniku) parkirane automobile koje onemogućavaju slobodno kretanje osobama s invaliditetom, starijim osobama, te roditeljima s dječjim kolicima. Htjeli smo upozoriti na diskriminaciju kojoj su te skupine ljudi svakodnevno izložene i zbog koje ne mogu punopravno sudjelovati u društvenom životu. To je ujedno bila i zadnja veća akcija prije ljeta. Naime, trenutno smo jako zaposleni pisanjem projektnih prijedloga s obzirom da je sezona natječaja, a mi smo konačno navršili godinu dana koju traže većina natječaja kao uvjet da bi se mogao prijaviti na njih.
No, s veseljem najavljujemo da na jesen, točnije 15. listopada u suradnji s Gradskom knjižnicom Rijeka i ostalim suradnicima organiziramo Živu knjižnicu, kojom želimo promovirati ljudska prava i razbiti predrasude. Ova metoda koja se pod pokroviteljstvom Vijeća Europe provodi u europskim zemljama posljednjih nekoliko godina, pokazala se učinkovitim mehanizmom uključivanja i povezivanja marginaliziranih i ranjivih skupina s društvom u kojem žive, a koje se prvenstveno postiže njihovom prisutnošću u javnom prostoru, ali i u interakciji s pojedincima i pojedinkama iz većinskih skupina.
