Albert Einstein predvidio je postojanje gravitacijskih valova gotovo prije jednog stoljeća. No, do nedavno nije bilo načina da ih se proučava. No, zahvaljujući radu dr. Nergis Mavalvale i njezinih kolega/ica na MIT-u, Einsteinova teorija sada je dokazani fenomen.
Sredinom veljače ultraosjetljivi teleskop koji je njezin tim izradio dokazao je postojanje gravitacijskih valova koji su nastali sudarom dvije crne rupe prije 1.3 milijarde godina.
“Teorijski gledano, posljedice nasilnih kozmičkih događaja – sudara crnih rupa, eksplozivne smrti zvijezda, ili čak velikog praska – gravitacijski valovi mogu ponuditi sasvim novi okvir učenja o svemiru”, piše popularni časopis Science.
Žene su, nažalost, još uvijek rijetkost u ovim granama znanosti – pogotovo ako se radi o LGBT ženama iz Pakistana. Ali Mavalvala (47) izjavila je za časopis Science: “Ne smeta mi što sam na rubu bilo koje društvene grupe”.
Majka osmogodišnjeg djeteta koja sebe opisuje kao queer nebijelu osobu tvrdi kako je kao autsajderica manje ograničena pravilima.
Pomoć oko uklanjanja nekih od tih ograničenja dobila je 2010. godine u obliku McArhurove “Genius Grant” uz stipendiju u iznosu od 625,000 dolara.
“Ja sam samo svoja”, rekla je skromno. “Ali iz toga proizlazi nešto pozitivno.”
U ranim 1990-ima, Mavalvala je bila pod mentorstvom profesora Rainera Weissa s MIT-a koji je istraživao gravitacijske valove.
Poteškoću u otkrivanju tih pojava uvijek je predstavljalo sprečavanje minutnih distorzija.
Bilo što može pomaknuti ogledala u velikim količinama: jureći auto u daljini, seizmička podrhtavanja ili prasak groma. Čak se i izobličenja uzrokovana laserskim zrakama trebaju uzeti u obzir nakon što je sustav bio zaštićen od svih tih vanjskih smetnji.
“Izrada ogledala je i dalje nešto u što ulažemo veliku pažnju.”, kaže Mavalvala. “Ako postoji odstupanje, snop bi lako mogao završiti u pustinji umjesto u željenoj točki.”
Ona je osmislila automatski sustav za poravnavanje koji je ugrađen u Laser Interferometer Gravitational-Wave Observatory (LIGO), zajednički projekt MIT-a i Caltecha.
Mavalvala je došla u SAD iz Pakistana kao tinejdžerica, a pohađala je Wellesley College gdje je napredovala na odjelu fizike. No nije joj bilo lako pomiriti se sa svojom seksualnom orijentacijom sve dok u svojim dvadesetima nije pronašla ljubav.
Partnerica ju je posjećivala u laboratoriju i postala sastavni dio njezinog socijalnog života. Proces je bio organski. Tvrdi kako nikada nije imala loših iskustava zbog ovoga te da joj je radna okolina pružala podršku.
“Neki se ljudi usude otići dalje od onog što drugi smatraju opasnim i neukusnim. Oni nisu glupi i neustrašivi, već imaju dovoljno samopouzdanja da procijene dobro situaciju i upuste se u istu.”
Kada se autala, osvrnula se oko sebe i procijenila svoju radnu okolinu. Smatrala je kako njezina seksualnost neće utjecati previše na odnose i njezini instinkti su se uspostavili točnima. Unatoč samopouzdanju i predanosti, Mavalvala tvrdi: “Poprilično sam sretna kada prođem neopaženo.”
Možda je prekasno za to s obzirom da je postigla status zvijezde u svijetu znanosti.
Čak je u Pakistanu, zemlji koja definitivno nije raj za LGBT zajednicu, premijer Nawaz Sharif pohvalio Mavalvalu kao izvor inspiracije i primjer drugim pakistanskim znanstvenicima/ama i studentima/icama. “Cijela nacija je ponosna na njezin vrijedni doprinos.”, izjavio je Nawaz.
I mi smo.
Prevela i prilagodila Tara Gudović
