Feministkinje u Peruu bore se protiv odluke Vlade da prestane istraživati optužbe žena koje tvrde da su nasilno sterilizirane, navodeći da tisuće žena zaslužuje da se njihovi slučajevi istraže. Oko 350 tisuća žena u Peruu sterilizirano je sredinom 90-ih unutar programa tadašnjeg predsjednika Alberta Fujimorija, koji je tvrdio da su niže stope nataliteta krucijalne za eliminiranje siromaštva u Peruu. Mnoge od njih sterilizirane su bez njihova znanja i pristanka, a one koje su odbile sterilizaciju često su suočavane s prijetnjom kazni ili zatvora, navode aktivistkinje, dodajući da je ova odluka Vlade jedan od najvećih skandala po pitanju ljudskih prava.
Više od dvije tisuća žena dalo je izjavu peruanskim i međunarodnim skupinama za ljudska prava, navodeći da su sterilizirane bez da ih se o tome obavijestilo, kao i bez njihova pristanka. Državni je odvjetnik pokrenuo istragu o prisilnim sterilizacijama najprije 2009., a zatim i prošle godine. No, prošlog je tjedna odlučio zatvoriti istragu 77 slučajeva, a ista se stvar dogodila tijekom ljeta s više od dvije tisuće žena.
Demus, neprofitna ženska skupina iz Lime, uputila je zahtjev sudu da se ova odluka odbaci. “Vlada odbija omogućiti ovim ženama pravo da nastave tražiti pravdu”, rekla je Milton Campos, odvjetnik Demusa.
Jedna od tih žena je i Inés Condori, koja ističe da je prisilno sterilizirana 1995. godine, kada je otišla u bolnicu na redoviti pregled nakon rođenja svog četvrtog djeteta. Navodi kako se sjeća prizora iz bolnice u kojoj žene leže na podu, vičući i plačući. Nakon što joj je dana injekcija, probudila se nakon nekoliko sati u užasnim bolovima, na što joj je bolničko osoblje reklo da više neće imati djece te da će “ponovno biti mlada”. Do danas ne zna kakvu su operaciju izveli na njoj.
Fujimori, koji se nalazi u zatvoru zbog kršenja ljudskih prava tijekom svoje autoritativne vladavine od 1990. do 2000. godine, oslobođen je 2014. godine svih optužbi vezanih uz ovaj program. Tužitelji su naveli kako tri ministra zdravstva tijekom njegove vladavine ne mogu biti smatrana odgovornima za prisilne sterilizacije. Drugima se sudilo, no također su oslobođeni.
Država mora osvijestiti nasilje koje je provela nad ženama, rekla je Marina Navarro, direktorica Amnesty Internationala u Peruu. “Država ne priznaje vlastitu odgovornost“, kaže Navarro. “A to je ono osnovno što sada mora učiniti”.
Mnoge od žena koje su sterilizirane dolaze iz najsiromašnijih dijelova države. One koje su potpisale obrasce za pristanak nepismene su na španjolskom i govore jedino autohtoni jezik Quechua, navode skupine za ljudska prava. Gotovo dva desetljeća poslije, mnoge od tih žena pate od fizičkih i psihičkih posljedica, ističe Navarro.
