Okružni sud u Sjevernom Teksasu donio odluku prema kojoj liječnici/ce mogu odbiti pružiti medicinske usluge transrodnim pacijentima/icama i ženama koje su imale pobačaj.
Reed O’Connor, okružni sudac Sjevernog Teksasa, prošlog je vikenda donio odluku da liječnici/ce imaju pravo odbiti pružiti medicinsku skrb ženama koje su imale pobačaj i transrodnim pacijentima na temelju slobode vjeroispovijesti čime je dopustio direktnu i otvorenu diskriminaciju zbog navodnog kršenja religijskih sloboda.
Njegova je odluka izravan odgovor na parnicu iz kolovoza prošle godine koju je protiv federalnog suda vodio državni odvjetnik Teksasa Ken Paxton zastupajući Franjevačku alijansu (Franciscan Alliance) – religijsku bolničku organizaciju i još četiri američke države. U parnici je napadnut Zakon o dostupnoj/povoljnoj zdravstvenoj skrbi (Affordable Care Act tzv. Obamacare) tvrdnjom da njegova klauzula koja se tiče nediskriminacije krši liječničke vjerske slobode prisiljavajući ih da obavljaju zahvate tranzicije (prilagodbe) spola i pobačaj. “Ovaj zahtjev predstavlja veliki teret liječnicima/ama i onemogućuju im prakticiranje njihove vjeroispovijesti”, rekao je O’Connor u odluci.
Citirao je presudu iz slučaja Burwell v. Hobby Lobby (2014.) koja je dopustila obiteljskim korporacijama da odbiju policu osiguranja za reproduktivnu skrb i kontrolu rađanja koju pokriva Obamacare (ovo se odnosi prije svega na kontracepciju) ukoliko se to protivi njihovim religijskim uvjerenjima.
Nakon tog slučaja, New York Times je prognozirao kako bi ta odluka mogla “otvoriti vrata brojnim neslaganjima korporacija sa zakonima za koje tvrde da krše njihove slobode vjeroispovijesti”. Čini se da su bili u pravu.
{slika}
U tekstu za Slate, Mark Joseph Stern kvalificirao je O’Connorovu odluku kao “ekstremnu nadogradnju dubiozne logike” koja se oslanja na presudu u slučaju Burwell v. Hobby Lobby, a koja otvoreno ismijava smjernice za nediskriminaciju koje propisuje Zakon o dostupnoj zdravstvenoj skrbi .
Premda obje ove odluke uključuju diskriminaciju zasnovanu na “rodnom identitetu” i “prekidu trudnoće” pod zajedničkim nazivnikom rodne diskriminacije, O’Connorova odluka ukazuje na još rudimentarniju diskriminaciju – neprijateljstvo prema rodnom identitetu kao takvom.
O’Connor je obrazložio i kako pojedinačne liječničke odluke da ne pruže usluge transrodnim pacijentima/icama ili ženama koje su imala pobačaj neće ograničiti njihov pristup zdravstvenoj skrbi, te da vlada ionako ne brine previše za specifične zdravstvene potrebe trans osoba. “Savezni programi zdravstvenog osiguranja, Madicare i Medicaid, ne pokrivaju operativne zahvate prilagodbe spola, dok vojni program osiguranja – TRICARE – eksplicitno isključuje ove usluge”, piše u O’Connorovom obrazloženju. No, jasno je da će ova odluka samo nastaviti ograničavati mogućnosti koje imaju transrodne osobe i dodati ulje na vatru kada se radi o ograničavanju reproduktivnih prava žena, jer to su ciljevi na kojima konzervativci vrijedno rade – od zabrane transrodnim učenicima i učenicama korištenja toaleta koji odgovara njihovom rodnom identitetu do zakona protiv pobačaja u brojnim američkim državama.
