Nazivaju se “njemačkim domoljubima” i dio su šire “nove desnice” koja se pojavljuje u europskoj politici, prenosi Public Radio International.
Kao političko-aktivistička grupa, identitetski pokret Identitäre Bewegung je još uvijek prilično nova pojava u Njemačkoj. Nemaju razrađenu, osmišljenu političku ideologiju. No, prije svega, kažu da žele da vlada odredi stroža ograničenja u vezi imigracije, posebno iz muslimanskih zemalja.
Također, inzistiraju na tome da je moguće biti ponosan na vlastitu kulturu i tradiciju, a da ne budeš proglašen rasistom ili, kao što je slučaj u Njemačkoj – neonacistom.
“Ovdje se stvarno morate pobrinuti za Nijemce”, rekao je Robert Timm, glasnogovornik članova identitetskog pokreta u Berlinu, novinaru Matthewu Bellu, dok su prolazili pokraj stanice podzemne željeznice na Hermannplatzu. Naziv ovog prometnog raskršća Ulice Karla Marxa i Hermannstraße izravno je povezan s njemačkom poviješću. “Hermann Deutsch” (Nijemac Hermann) je bio ratnik germanskog plemena koji se borio protiv Romana na početku 1. stoljeća.
Ovih dana je područje Berlina oko Hermannplatza dom velikom broju useljenika iz Sirije, Iraka, Afganistana i drugih zemalja. Gledajući sve te trgovce, prodavače hrane na ulici i prolaznike, Timm mi kaže kako je zabrinut za budućnost Njemačke.
“U ovom dijelu grada ne bih volio živjeti, a ne bih ni da moja djeca ovdje odrastaju. U Berlinu, imamo više ovakvih mjesta. Gomilu takvih mjesta. I niče ih sve više i više”, pojašnjava.
To se odnosi na otprilike jedan milijun izbjeglica i migranata koji su ušli u Njemačku u posljednje dvije godine.
“S obzirom na to koliko ljudi stiže u posljednje vrijeme, i koliko će ih još stići – nemamo ideju kako ćemo ih integrirati – i to je jako velik problem”, kaže Timm.
Timm je 25-godišnji student arhitekture s hipsterskom bradicom i naočalama, koji s lakoćom govori engleski jezik i koristi engleske fraze. Poput njegovih brojnih kolega/ica iz identitetskog pokreta, Timm zna sve o društvenim mrežama i mnogo vremena provodi na internetu. Kaže da ga tješi to što ih ne kritiziraju samo ljudi s njemačke političke ljevice, već i ekstremitičke desničarske grupe.
Ranije toga dana, novinar izvornog teksta je sjeo s Timmom u njemački restoran u Istočnom Berlinu, gdje je Timm odrastao. Upitao ga je da li se obećanje iz kampanje Donalda Trumpa “Make America Great Again” odražava i na identitetsku ideologiju.
“Pokušavamo koristiti tu [Trumpovu] retoriku”, kaže.
No, dodaje kako njegov pokret treba biti oprezan, jer “učiniti Njemačku opet velikom” je fraza koju su koristili nacisti.
Timm se u identitetski pokret uključio u travnju, i kaže da bi za uvjerenja ove grupe prikladnija parola mogla biti nešto poput “Neka Njemačka ostane Njemačka”.
Timm kaže da sljedbenici/e ovog pokreta odbacuju neka ključna uvjerenja starih ultradesnih grupa, kao što je antisemitizam. Kaže da ne bi primili osobu koja izražava antižidovske ideje ili negira Holokaust.
Neki Trumpovi “alt-right” podržavatelji poput Richarda Spencera, koji zagovaraju očuvanje i zaštitu bijele rase u SAD-u, također sebe opisuju kao članove “identitetskog pokreta”.
No, Timm kaže kako se identitetska ideologija ne bi trebala miješati s takozvanim alt-right pokretom u Americi.
“Ne vjerujemo u bjelačku supremaciju, ali vjerujemo da svaka nacija ima svoju kulturu i da je to ono što nas drži zajedno i na što bismo se trebali osloniti. A s tim dolaze i strogi zakoni o imigraciji, no to nema nikakve veze sa supremacijom. Ne želimo s tim imati veze”, kaže.
“Identitetski” brend je nastao u Francuskoj. Proširio se Austrijom “zahvaljujući” 27-godišnjem aktivistu Martinu Sellneru, koji je prije pripadao neonacističkoj grupi, no sada se udaljio od ekstremističkih stavova i kaže da ne podržava nasilje. To isto govore i pripadnici alt-right pokreta u SAD-u.
Timm kaže da identitetski pokret u Njemačkoj ima između 300 i 400 članova/ica i da uglavnom podržavaju eskstremno desnu stranku Alternative für Deutschland (AFD). Posudili su taktike od lijevih grupa kao što je Greenpeace. Čini se da rade političke “performanse” koje snimaju i svoje akcije stavljaju na internet.
U kolovozu su se popeli na Brandernvurška vrata u Berlinu, razvili svoje crno-žute zastave i raširili transparent “Osigurajte granice, spasite živote“.
Jedan video na YouTubeu prikazuje prosvjednike/ce identitetskog pokreta kako skandiraju “Dom! Sloboda! Tradicija! Stop multikuluralizmu!”. Drugi video prikazuje osobu prekrivenog lica kako hoda po Berlinu i sprejem po pločnicima u blizini džamija i područja u kojima su smješteni/e useljenici/e ispisuje na arapskom pismu poruku “Odlazite!”
“U potpunosti podupirem kontroliranu imigraciju. Mislim da mnogi ljudi imaju pravo bit ovdje, jer su prognani iz svoje zemlje i rat je i sve to. No sve to mora funkcionirati u vrlo strogim uvjetima. Osim toga, potrebno je osigurati da Nijemci ostanu većina u Njemačkoj”, smatra Timm.
Ovakav argument može bit privlačan mnogima u Njemačkoj. No ljudima na krajnjoj ljevici identitetski pokret nije ništa novo. Naime, 18-godišnja aktivistkinja Rosa, koja nije htjela otkriti svoje prezime, rekla je kako je sudjelovala u kontra-prosvjedima protiv identitetskih aktivista/kinja, te da smatra da su oni samo prikriveni neonacisti.
“Oni su rasisti, mada tvrde da nisu. Pokušavaju bit kul i mladi i ponašat se poput nas, normalnih mladih ljudi”, tvrdi Rosa.
Rosa kaže da je nisu uvjerile Timmove izjave protiv antisemitizma. “Nrtrpeljivi su. Među njima ima mnogo nacista. Opasni su. Utječu i manipuliraju ljudima na neprihvatljiv način”, kaže za Timma i ostale članove i članice pokreta.
Njemačke unutarnje sigurnosne službe kažu da motre ljude koji su pridruženi tom pokretu. Članstvo u ekstremnim desničarskim grupama koje promoviraju nasilje ili otvoreno veličaju nacističku ideologiju u Njemačkoj je protuzakonito.
Werner Patzelt, profesor političkih znanosti na Tehničkom sveučilištu u Dredsenu, istražuje ekstremnu desnicu u Njemačkoj. Kaže da će se suzdržati od konačne prosudbe o identitetskom pokretu u Europi, budući da su te grupe prilično nove.
“Pripadnici/e identitetskog pokreta pozicioniraju se na lijevo krilo desnice na političkom spektru, nastojeći razjasniti kako ljudi mogu željeti ‘sačuvati’ poljsku, francusku ili njemačku kulturu, a da nisu nacisti”, kaže Patzelt.
“S druge strane, oni s lijeve strane političkog spektra ne vjeruju u to. Tvrde da se pripadnici identitetskog pokreta, da tako kažem, pretvaraju da su neprijatelji pravih desničarskih ekstremista, a zapravo s njima dijele osjećaje i stavove”.
Što god da će se dogoditi s identitetskim pokretom u Njemačkoj, mnogi ljudi – s ljevice, desnice i centra – slažu se u jednom: čini se da će ideološki saveznik identitetskog pokreta – stranka Alternativa za Njemačku (Alternative für Deutschland – AFD) – osvojiti mnogo parlamentarnih mjesta na sljedećim državnim izborima.
Prevela i prilagodila: Sanja Kovačević