U fokusu

Rodna ravnopravnost na ljevici

Uobičajeno je vjerovanje da su laburističke, socijalističke i socijaldemokratske političke stranke i njihove ženske organizacije vodeće političke opcije u naporima za postizanje rodne ravnopravnosti. No sve je više znakova da ih stranke desnice u tim naporima sustižu. Studija slučaja “Žene u lijevim parlamentarnim strankama Jugoistočne Europe” koju predstavljamo u ovom članku željela je istražiti koja je pozicija žena i rodnih politika u strankama lijeve orijentacije u odnosu na konzervativne i liberalne političke stranke. “Gender Task Force” Pakta o stabilnosti u suradnji s CEE Network for Gender Issues je proveo regionalni projekt kojim je ispitivao rodnu ravnopravnost u ukupno 64 političke stranke različitih političkih orijentacija (lijeve, konzervativne i liberalne) u 10 zemalja Jugoistočne Europe: Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji, Albaniji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Moldaviji. Izvještaj su pripremile Živa Živković i Sonja Lokar.

 

Ovo istraživanje je dva puta provedeno, prvi puta 2002., a drugi 2006. godine te je zamjetan napredak koji su u tom periodu pokazale liberalne i konzervativne političke stranke kada je u pitanju rodna ravnopravnost u strankama. Općenito gledajući u političkim strankama je 36% žena, u procesima odlučivanja unutar stranaka sudjeluju sa 26%, a svega ih je 18% u nacionalnim parlamentima.

 

Istraživanje je pokazalo neke opće karakteristike položaja žena u političkim strankama Jugoistočne Europe:

  • Sve ženske organizacije pri političkim strankama su organizacijski potkapacitirane. Niti jedna od njih nema stalno zaposleno osoblje niti poseban budget za svoje djelovanje
  • Nema sistematičnog fokusa niti rada političkih stranaka sa svojim članica, aktivistkinjama, niže rangiranim dužnosnicama, vijećnicama, a i vrlo se mali broj stranaka posebno obraća biračicama kao ciljanoj skupini
  • Većina ženskih organizacija pri strankama je getoizirana i nevažna samim strankama te nevidljiva u javnosti.

 

 

U prosjeku lijeve stranke:

  • Imaju bolji uvid u status žena u svojim strankama, ali ipak 40% lijevih stranaka nije moglo odgovoriti na pitanje koliko imaju žena u članstvu, 60% nije moglo odgovoriti koliko imaju gradonačelnica, a čak 80% ih nije moglo odgovoriti na pitanje koliko imaju vijećnica u gradovima i općinama.
  • U prosjeku imaju 25% više članica te gotovo dostižu jednaku zastupljenost muškaraca i žena u članstvu.
  • Imaju 15% više zastupnica u parlamentu, i 28% više ministrica
  • Gotovo sve imaju ženske organizacije pri stranci.
  • Dva puta češće koriste sistem kvota kako bi uravnotežile zastupljenost žena i muškaraca na pozicijama odlučivanja.
  • Puno češće imaju stranačke deklaracije ili dijelove stranačkih programa o rodnoj ravnopravnosti.
  • Ženske organizaciju se bolje uključene u stranačko vodstvo
  • Njihove ženske organizacije samo malo češće surađuju sa ženskim organizacijama, drugim stranačkim organizacijama žena i institucijama za promicanje rodne ravnopravnosti.

 

Konzervativne i liberalne političke stranke:

  • Sustižu lijeve stranke po pitanju zastupljenosti žena u stranačkim tijelima
  • U određivanju žena kao ciljane skupine tijekom izbora nudeći im posebne izborne programe.
  • Vode po pitanju udjela žena predsjednica stranaka i zamjenica predsjednika/ca.
  • Njihove ženske organizacije su bolje u suradnji sa sindikatima i stručnjacima/kinjama
  • Te su bolje u konkretnim temama koje promoviraju u svojem javnom djelovanju

 

Cijeli izvještaj možete pronaći u prilogu.