Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću u dopisima Ministarstvu branitelja i priopćenjima javnosti već duže vrijeme, od rujna 2016., upozorava na neprihvatljivi zastoj u radu Povjerenstva za žrtve seksualnog nasilja. U nastavku donosimo rješenje ministarstva kojim se odbija žrtva seksulanog nasilja počinjenog u vojnom zatvoru Kuline u Šibeniku 1993. godine.
Žena žrtva višestrukog silovanja i seksualnog nasilja, silovana kroz najmanje deset noći od strane zatvorskih čuvara i drugih nepoznatih osoba u šibenskom vojnom zatvoru Kuline, putem linka je svjedočila u suđenju za zločine nad civilima u Kulinama, pokrenutog na temelju pravomoćne optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Splitu.
Suđenje je u međuvremenu okončano nepravomoćnom osuđujućom presudom u odnosu na dvojicu pripadnika 72. bojne Vojne policije HV-a.
U veljači 2017., Ministarstvo hrvatskih branitelja odbilo je zahtjev gore navedene žrtve silovanja za stjecanjem statusa i ostvarivanjem prava temeljem “Zakon o pravima žrtvama seksualnog nasilja za vrijeme agresije na RH u Domovinskom ratu”.
Ministarstvo u navedenom rješenju kaže sljedeće u obrazloženju rješenja kojim je zahtjev žrtve odbijen: “Povjerenstvo za žrtve seksualnog nasilja nije poklonilo vjeru navodima iz optužnice u odnosu na seksualno zlostavljanje imenovane te je zaključilo da imenovana nije bila žrtvom seksualnog nasilja u Domovinskom ratu”.
Iako ostvarivanje prava nije uvjetovano postojanjem kaznenog postupka, u ovom slučaju za Ministarstvo hrvatskih branitelja nije bilo dovoljno niti to što su pravosudne institucije RH-a, Županijski sud u Splitu i Županijsko državno odvjetništvo u Splitu, našle dovoljno dokaza za pokretanje kaznenog postupka, odnosno osuđujuću presudu.
Od rujna 2016. Ministarstvo hrvatskih branitelja je imenovalo nove članove i članice Povjerenstva za žrtve seksulanog nasilja, temeljem čijeg mišljenja ministarstvo donosi rješenje. Odluku o razrješenju prethodnih članova/ica ministarstvo je donijelo bez valjenog zakonskog razloga i dostatnog obrazloženja. Troje od razrješenih članova pokrenuli su upravni spor protiv navedenog rješenja.
Razrješeni članovi povjerenstva, priznati i cijenjeni stručnjaci i stručnjakinje, su u svom kratkom mandatu ostvarili značajne pomake u pogledu obeštećenju žrtava seksualnog nasilja o čemu govore i brojke u nastavku “od stupanja na snagu Zakona o pravima žrtava sekusalnog nasilja za vrijeme oružane agresije na RH u Domovinskom ratu (svibanj 2015.) Ministarstvo je zaprimilo ukupno 185 zahtjeva za stjecanje statusa žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu i ostvarivanje prava koja po tom osnovu proizlaze iz Zakona. Do 31. prosinca 2016. Povjerenstvo za žrtve seksualnog nasilja dalo je mišljenje u 160 predmeta. Temeljem utvrđenog činjeničnog stanja Ministarstvo je donijelo 108 pozitivnih rješenja te 48 negativnih rješenja”.
Gore opisani primjer (ne)rješavanja zahtjeva žrtve seksulanog nasilja u ratu je pokazatelj manjka senzibiliteta Vlade RH spram civilih stradalnika rata kao i upitne profesionalnosti i nepristranosti članova/ica novog Povjerenstva.
Podsjećamo, sve je krenulo od odluke ministra branitelja Tome Medveda da razrješi članove i članice Povjerenstva, o čemu je Ženska mreža informirala javnost u rujnu 2016.
