Nakon gotovo mjesec dana provođenja raznih uvodnih projekata, aktivnosti, seminara i demonstracija kojima se naglašava uloga žene pri demokratizaciji društva diljem sjeverne Sirije, na današnji dan, diljem Federacije Sjeverne Sirije (Rojave) održavaju se centralne manifestacije povodom obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Kako je već poznato, oslobođenje žena predstavlja jedno od tri temeljna načela na kojima je bazirana ideološka pozadina trenutne Revolucije u Rojavi – zajedno s ekologijom i demokratskim konfederalizmom.
{slika}
Budući da je suvremena stvarnost žene kao žrtve fizičkog, ekonomskog i psihološkog nasilja uzrokovanog patrijarhalnim mentalitetom koji ženi nameće položaj pokorne trpljenice konkretan, statistički mjerljiv fenomen, mnogo se jednostavnije uhvatiti u koštac s istim te u relevantnom kontekstu osigurati učinkovito djelovanje no što je to slučaj pri borbi protiv mnogo apstraktnijih i mnogo ne-mjerljivijih koncepata poput ‘opresije’ ili čak samog ‘patrijarhata’ (koji do spomenutog nasilja dovode).
Dodijelimo li ženi centralnu ulogu pri uspostavi slobodnog društva, stupanj cjelokupne društvene preobrazbe moguće je sasvim efikasno izmjeriti promatranjem stupnja napretka u kontekstu osiguravanja ženskih prava, pružanja zaštite od rodno uvjetovane opresije i nasilja te u konačnici i postizanju potpune eliminacije istih. Tek kada žene u potpunosti ostvare slobodu, moguće je smatrati da će sloboda svih ljudi od raznih oblika opresije ili okupacije (kao još jedne od manifestacija nasilja uzrokovanog hijerarhijskom društvenom dinamikom ‘dominantnog’ i ‘podređenog/e’ najvidljivijom kroz tradicionalno shvaćanje strukture odnosa muškarca i žene), biti istinski moguća.
Stoga, obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama te podizanje svijesti o istom kao svojevrsnom utjelovljenju različitih, ponekad znatno suptilnijih oblika rodno uvjetovane opresije, s obzirom na sva društveno-politička događanja unutar granica Sirije kroz proteklih nekoliko godina, od iznimne je važnosti za efikasno djelovanje u kontekstu izgradnje društva koje garantira slobodu i sigurnost svim svojim sastavnicama.
{slika}
Imajući na umu navedeno, ženska organizacija Kongra star, kako za Libelu doznajemo, na današnji dan podsjeća na povijesnu pozadinu i razloge koji stoje iza obilježavanja Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama istaknuvši slučaj tri sestre, Patrie, Minerve i Marie Terese Mirabal, brutalno ubijene nakon što su se usudile pobuniti protiv dominikanskog diktatora Rafaela Trujilla te paralele koje je moguće povući između njihovih stradavanja i pogiblji aktivistkinja, gerilki te YPJ-ovih borkinja poput Zilan, Beritan, Sakine, Barin, Arîn Mirkan i Aveste Xabur.
Bilo da je riječ o protivljenju dominikanskom diktatoru sredinom 20. stoljeća, ISIS-u ili pak turskim okupatorima u današnjoj Siriji, moguće je zaključiti da je uzrok svih navedenih ubojstva je isto, rodno uvjetovano nasilje koje se manifestira kao posljedica patrijarhalnog shvaćanja žene kao objekta ili kakvog alata za postizanje tuđih ciljeva, kao ne-samosvjesne i pokorne, kao one koja je isključena iz javnog diskursa, kao one koja je najpodobnija kada je poslušna, mirna, tiha – mrtva.
U svjetlu dugogodišnjeg rata protiv terora Islamske države koju je sasvim opravdano moguće smatrati jednim od najvećih neprijatelja žena današnjice, kao i trenutne turske okupacije kantona Afrin popraćene mnogim nasilnim praksama poput ratnih silovanja te obilježene prisilnim uvođenjem kodeksa ponašanja/odijevanja reminiscentnih onima u vrijeme ISIS-a, iz Kongra star-a ističu:
“Sirijski rat predstavlja vrhunac nasilja nad ženama i društvom na području Bliskog istoka općenito, osobito posljednjih godina. Zbog nacionalizma i sektaštva sirijsko društvo svjedočilo je raznim vrstama nasilja od ubijanja, uništavanja do raseljavanja. Naravno, najveću cijenu u ovom sukobu platile su žene, suočavajući se istodobno sa strahotama koje je donijela okupacija i zastarjelim običajima i tradicijama koje već tisućama godina ograničavaju njihovu slobodu. No, usprkos svemu, žene nisu odustale, nego su se borile i organizirale. Razvile su se u političkim i ekonomskom smislu, kao i uspostavile efikasan sustav samoobrane.”
Osim neupitne, odlučujuće vojne uloge Jedinica ženske zaštite (YPJ) u pobjedi nad Islamskom državom, jedan od nadasve impresivnih civilnih produkata u kontekstu ženske samo-organizcije koje su iznjedrile godine Revolucije zasigurno je izgradnja ženskog eko-sela imenom Jinwar u kantonu al-Hasakah, osmišljenog kao sigurno utočište dostupno svim ženama koje su preživjele nasilje i od istog se odvažile pobjeći.
{slika}
Potreba za pokretanjem ovakvog tipa projekta, koji danas i službeno otvara svoja vrata, javila se još 25. studenog 2016. godine zbog smatranja da “rodno obojena ideologija odgaja muškarce na način koji ih pretvara u potencijalne ubojice žena. Život svake žene bez samovolje, samosvijesti, samoorganizacije i samoobrane je u opasnosti. Žene čiji fizički životi nisu u opasnosti suočile su se s krađom i ubojstvom vlastitog jezika, kulture, osjećaja i misli. U tom smislu, odupiranje genocidu nad ženama zahtjeva multilateralnu organizaciju i rad s ljubavlju. (…) projekti i borba zahtijevaju da se pojam ‘žena’ prestane povezivati sa smrću, već da u povijesti i kulturi ponovo postane simbol života.”
Tokom protekle dvije godine, u Jinwaru je izgrađeno 30 kuća, škola za djecu koja se ondje nalaze s majkama, ambulanta, obradiva polja, trgovina, pekara koja opskrbljuje i okolna sela, ali i manji povijesni muzej. Sve navedeno realizirale su žene u skladu s ekološkim standardima.
Iako ovo nadasve posebno selo već jest dom nekolicini žena koje su zatražile sklonište od partnerskog ili obiteljskog nasilja, današnji je dan upravo zbog simbolike koju predstavlja izabran i za službeno otvorenje široj javnosti.
{slika}
Kako prema zaprimljenim informacijama također doznajemo, između ostalih, ceremoniji otvorenja Jinwara danas prisustvuju i članice platforme Jineoloji International. Ova platforma nastoji pružiti sistematiziran uvid u polje Jineologije kao ‘znanosti o ženi’ te pobliže predočiti njezine teorijske temelje, objasniti važnost restrukturiranja uloge žene izvan okvira patrijarhalno uvjetovanog nasilja koje i dalje uvelike određuje njezino postojanje, te educirati o praktičnoj važnosti ženskog oslobođenja u kontekstu etike, estetike, ekonomije, demografije, ekologije, povijesti (eng. History ili HERstory, kako same nazivaju jineološki pristup analizi povijesnih događanja), zdravstva, obrazovanja i politike.
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, Jineoloji International na svojim je mrežnim stranicama također objavila video dostupan na nekoliko jezika koji obrađuju problematiku nasilja nad ženama povodom kojeg i navode:
“Nasilje nad ženama ne može se shvatiti fokusiranjem samo na određeni udarac ili na specifičan slučaj silovanja. Moramo razumjeti sustav koji iza toga stoji. Kultura silovanja i nasilje nad ženama ukorijenjeni su u sustavu dominacije i eksploatacije koji se razvijao tisućama godina, a sada je prisutan u obliku kapitalističkog patrijarhata.
U Şengalu i Afrinu silovanje je ponovno postalo oružjem fašističkih i džihadskih snaga, čiji je cilj uništiti cjelokupno društvo. Trenutno, Turska ponovno napada demokratsku samoorganizaciju naroda u sjevernoj Siriji. Ovi napadi izravni su napadi na žensku revoluciju.
Naš odgovor protiv nasilja nad ženama mora biti ženska samoorganizacija. Samo kroz organizaciju same možemo izgraditi alternative i samo kroz organizaciju možemo ih i obraniti. Prihvatimo odgovornost za generiranje promjena, budimo iskrene i konstruktivno kritične jedne prema drugima u solidarnosti kako bi temelj naše borbe postao jak i ujedinjen. Proširimo znanje o našoj povijesti, identitetima i načinu otpora. Organizirajmo se u skupštinama i izgradimo ženske komune, zadruge i jedinice samoobrane. Podijelimo svoja iskustva i obranimo ono što zajedno stvaramo.”
{slika}
Jineoloji International proteklih je dana također prisustvovala demonstracijama protiv rodno uvjetovanog nasilja te protiv invazije Afrina pod sloganom ‘Women Rise Up for Afrin’ (Jin rabin ser piyan ji bo Efrînê) uoči 25.11. Demonstracije su organizirali/e pripadnici/e Kulturno Umjetničkog Instituta (Çand û Hûner) u gradu Amude.
{slika}
Uz već prethodnih tjedana održane mnogobrojne akcije u javnom prostoru, kao svojevrsna kulminacija manifestacija organiziranih povodom Dana borbe protiv nasilja nad ženama, na današnji dan grad Qamishlo postaje domaćinom masovnog ženskog marša u organizaciji Kongra Star-a, kao konačnog znaka oštre osude svih oblika nasilja nad ženama na koji su pozvane sve ženske kurdske, arapske i ajsorske organizacije.
{slika}
Kako važnost borbe protiv nasilja nad ženama ne bi bila prikazana kao problem ograničen na područje tek određene države, kako bi se razvila svijest o vezi između istog i trenutne turske okupacije kantona Afrin, te kako bi se naglasila potreba za globalnim djelovanjem, iz Kongra Star-a poručuju: “Pozivamo sve žene na svijetu da se organiziraju i osnaže u svojoj borbu za vlastitu slobodu i slobodu cjelokupnog društva od okova ropstva nametnutog patrijarhalnim mentalitetom, da se usprotive agresiji i okupaciji koja nam prijeti u regiji. Uz volju žena možemo razbiti okupaciju!“
{slika}
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
