Kako smo već pisale, tijekom predizborne kampanje za Europski parlament 2024. godine u medijskom prostoru dominirao je narativ o opasnostima “rodne ideologije”. To, dakako, nije novi narativ. No, relativno nova podtema antirodnih diskursa je bio prikaz „rodne ideologije“ kao ekonomske ugroze. Prema medijskim napisima, na medijskoj konferenciji nezavisne liste Ladislava Ilčića održane 1. lipnja u Zadru rečeno je “da se brojnim odlukama u Europskom parlamentu ubija kvaliteta u poslovanju, a nameću se tzv. rodne kvote, odnosno koliko homoseksualaca i transseksualaca treba biti na određenoj razini odlučivanja u tvrtki.” (1,2). Za provjeru ove informacije pretražile smo internetske stranice EUR-lex koje omogućavaju pristup zakonodavstvu Europske unije.
Koje se Direktive odnose na rodne kvote na razinama odlučivanja u tvrtkama?
Pronašle smo dokument koji se odnosi na rodne kvote i razine donošenja odluka u trgovačkim društvima. Radi se o Direktivi (EU) 2022/2381 o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama. Ovaj dokument polazi od članka 23. Povelje EU o temeljnim pravima kojim se zahtijeva osiguranje rodne ravnopravnosti u svim područjima, pa tako i s obzirom na zapošljavanje, rad i primanja, dok je postizanje rodne ravnopravnosti pri odlučivanju jedan od ključnih ciljeva Strategije za rodnu ravnopravnost 2020. – 2025. Europske komisije.
Direktiva se primjenjuje na veća trgovačka društva koja kotiraju na burzi, s više od 250 zaposlenih, godišnjim prometom većim od 50 milijuna eura ili s ukupnom godišnjom bilancom većom od 43 milijuna eura. Ciljevi Direktive uključuju osiguranje rodnih kvota na razinama odlučivanja u tvrtkama (kako je navedeno u medijskim napisima koje provjeravamo), te je do 30. lipnja 2026. godine potrebno ostvariti da:
- žene zauzimaju najmanje 40 posto položaja neizvršnih direktora;
- žene zauzimaju najmanje 33 posto svih direktorskih položaja, uključujući i izvršne i neizvršne direktore.
Za trgovačka društva koja ne postižu ove ciljeve, zahtijeva se da za proces odabira članstva uprave osiguraju primjenu transparentnih, rodno neutralnih i kriterija utemeljenih na zaslugama.
Na koga se Direktiva odnosi u Hrvatskoj?
Ova Direktiva prenesena je u Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. studenoga, 2024. godine. To je učinjeno glavnom kroz dopune dijelova članka 272, a koje uključuju i Pododjeljak naslovljen “Uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca u organima društva – Uravnotežena zastupljenost žena i muškaraca u nadzornom odnosno upravnom odboru”.
Kako bismo utvrdile koji broj trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj ovaj Zakon obavezuje, pretragom Interneta i relevantnih izvora pronašle smo tri različita podatka. Tako je 6. studenog 2024. državna tajnica u Ministarstvu uprave, pravosuđa i digitalne transformacije Fadila Bahović izjavila da je “trenutno 25 takvih trgovačkih društava koji zadovoljavaju kriterije predviđene direktivom.“ Tjedan dana kasnije ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan govorio je o “24 trgovačka društva koja će biti obveznici“. Nadalje, mjesec dana kasnije Ured za ravnopravnost spolova objavio je vijest u kojoj stoji da će “prema trenutno dostupnim podacima, Direktiva u Hrvatskoj obuhvatiti nešto više od 600 tvrtki.”
Niti u Direktivi EU, niti u hrvatskom Zakonu o trgovačkim društvima ne navode se “homoseksualci i transseksualci”, odnosno LGBTIQ+ osobe kao ciljana skupina na koju se ovi propisi odnose. Za razliku od onoga što medijski napisi kažu da je izjavljeno na medijskoj konferenciji nezavisne liste Ladislava Ilčića za Europski parlament (1,2).
EU Strategija za suzbijanje diskriminacije nad LGBTIQ+ osobama
S obzirom na LGBTIQ+ osobe i nastojanja EU da propisima i politikama utječe na suzbijanje diskriminacije i nasilja prema toj populaciji, kao i na poticanje ostvarivanja njihove pune ravnopravnosti i društvene uključenosti, u studenome 2020. godine objavljena je prva strategija EU za LGBTIQ ravnopravnost. Dokument pod nazivom „Unija ravnopravnosti: Strategija o ravnopravnosti LGBTIQ osoba 2020. – 2025.” utvrđuje niz ciljanih mjera. One su raspoređene u četiri područja: rješavanje problema diskriminacije, sigurnost LGBTIQ+ osoba, izgradnja uključivih društava i predvođenje borbe za ravnopravnost LGBTIQ+ osoba u cijelom svijetu. Te mjere se dodatno pojačavaju uključivanjem pitanja ravnopravnosti u sve politike, zakonodavstvo i programe financiranja EU-a.
Što se tiče područja tržišta rada, Strategija prepoznaje da se mnoge LGBTIQ+ osobe i dalje suočavaju s preprekama u pronalaženju stabilnog posla, kao i s diskriminacijom tijekom zapošljavanja te na radnom mjestu. Izneseni podaci govore da se 2019. godine 19 posto lezbijki, gejeva i biseksualnih osoba, 35 posto trans osoba i 32 posto interspolnih osoba osjećalo diskriminirano na radnom mjestu. Ovakve prakse protive se zakonodavstvu EU-a u ovom području tj. Direktivi Vijeća 2000/78/EZ o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja, a koja sadržava pravo osoba da ne budu diskriminirane ni uznemiravane na temelju svoje seksualne orijentacije u kontekstu zapošljavanja.
Kroz Strategiju se promiče upravljanje raznolikošću putem platforme EU-a za povelje o raznolikosti, korištenje Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) te se najavljuje Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava u kojem Komisija potiče poduzeća da uspostave mehanizme za borbu protiv diskriminirajuće prakse pri zapošljavanju, odabiru i promaknućima te da promiču raznolikost na radnome mjestu.
Lažna povezanost EU direktiva o rodnim kvotama i LGBTIQ+ osoba
Pretragom EU zakonodavstva nismo pronašle odluke kojima se “nameće koliko homoseksualaca i transseksualaca treba biti na određenoj razini odlučivanja u tvrtki“. Možemo utvrditi da su medijski napisi koji prenose izjave s medijske konferencije nezavisne liste Ladislava Ilčića dezinformacijski. Predstavljena informacija je netočna i obmanjujuća, s namjerom stvaranja lažne povezanosti EU direktive o rodnim kvotama i LGBTIQ+ osoba. Dok se rodne kvote primjenjuju s ciljem utjecanja na podzastupljenost žena na razinama odlučivanja u trgovačkim društvima, strategije i propisi koji nastoje osigurati ravnopravnost LGBTIQ+ osoba na tržištu radu i na radnom mjestu prvenstveno su usmjereni na zaštitu od diskriminacije, uznemiravanja i nasilja.
Ova dezinformacija dio je narativa o “rodnoj ideologiji” kao sveobuhvatnoj društvenoj ugrozi, u ovom slučaju prikazanoj kao “agresivna agenda koja se smatra važnijom od normalnog poslovanja, slobodnog tržišta i od prirode čovjeka” i koja “odlukama u Europskom parlamentu ubija kvaliteta u poslovanju” (1,2). Uz prethodno opisane okvire stvaranja straha i percepcije ugroženosti obitelji, djece, “hrvatskog društva” i “europskog identiteta”, ovdje je prikazana neutemeljena opasnost “rodne ideologije” na područje ekonomije (1,2). Ovakve tvrdnje pridonose stvaranju negativnog stava javnosti o LGBTIQ+ osobama, a i stava prema temama vezanim uz rodnu ravnopravnost.
Usto, u procesu provjere naišle smo i na neusklađenost dostupnih informacija o broju trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj koja su obuhvaćena mjerama propisanima u Direktivi EU o poboljšanju rodne ravnoteže na razinama donošenju odluka u tvrtkama.
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
