Mentalni rad (1,2) tek je relativno nedavno postao znanstveno zanimljiva tema, a sam pojam još nije poznat građankama i građanima Hrvatske. U istraživanju Ipsosa iz lipnja 2023. godine, 20 posto ispitanih reklo je da zna što je mentalni kućanski rad, ali kad su upitani o njegovom značenju i aktivnostima koje obuhvaća, ispalo je da samo njih pet posto potpuno razumije sam pojam. Mnogima zbog svoje prirode nevidljiv, jer se za razliku od fizičkog rada često odvija u pozadini i u rascjepkanim intervalima, mentalni rad predstavlja neizostavan dio naših života i područje duboke rodne podjele rada (1,2). Pa probajmo ga demifistificirati!
Reproduktivni rad – podaci za EU i Hrvatsku
EU indeks rodne ravnopravnosti za 2024. godinu, o kojem smo opširnije pisale na Libeli, pokazao je da žene i dalje obavljaju više neplaćenog reproduktivnog rada od muškaraca. U području „vremena“, u potkategoriji aktivnosti skrbi, EU indeks pokazuje da 34 posto žena i 25 posto muškaraca svakodnevno skrbi o djeci, unucima, starijim ili osobama s invaliditetom. Drugom aktivnošću ove potkategorije – kuhanjem i/ili kućanskim poslovima, svakodnevno se bavi 63 posto žena i 36 posto muškaraca. Kad se izdvoje podaci samo za parove s djecom, u svakodnevni skrbni rad uključeno je 65 posto žena i 46 posto muškaraca, a u kuhanje i druge kućanske poslove 72 posto žena i samo 35 posto muškaraca.
Što se tiče Hrvatske, ona je u području „vremena“ ukupno zauzela posljednje mjesto od svih zemalja EU, ali nije posljednja u svim potkategorijama tog područja. Na primjer, podaci za parove s djecom, pokazuju da u Hrvatskoj 67 posto žena i 66 posto muškaraca svakodnevno skrbi o djeci, unucima, starijim ili osobama s invaliditetom. U aktivnosti kuhanja je situacija kod parova s djecom radno-rodno neravnopravnija: 90 posto žena svakodnevno kuha u odnosu na 31 posto muškaraca.
Sav ovaj rad mora se i planirati i organizirati, što podrazumijeva mentalne napore, koje opet – vidjet ćemo iz rezultata istraživanja u daljnjem tekstu – većinom preuzimaju žene (1,2).
Što je mentalni kućanski rad?
Mentalni rad bio je prepoznat davno prije nego što je nastao sam pojam. U svom sam istraživanju aktivizma međunarodne organizacije zadrugarki otkrila da su ove žene raspravljajući o reproduktivnom radu, u obzir uzimale i kognitivne i emocionalne aspekte toga rada 1930-ih. I komunistkinje iz međuratne Jugoslavije također su prepoznale mentalni rad kao neodvojiv dio ženinog neplaćenog rada koji se isprepliće u vremenu i prostoru s plaćenim radom.
Sociologinja Susan Walzer, baveći se rodnom podjelom brige oko novorođene djece u članku iz 1996. godine, bila je među prvima koje su upotrijebile termin mentalni rad u znanstvenom istraživanju. U svom pregledu literature, za koji kažu da je prvi za koji znaju da se u punom opsegu bavi multidisciplinarnim studijama koje proučavaju mentalni kućanski rad, Natalia Reich-Stiebert, Laura Froehlich i Jan-Bennet Voltmer ističu kako dosadašnje studije koriste različite termine, a i kako različite znanstvenice i znanstvenici različito koncipiraju mentalni kućanski rad. Neke smatraju da osim kognitivne, ima i emocionalnu komponentu, ali ovi autori_ce daju svoju definiciju, koja ga ipak isključuje. Ističući kako je ovaj rad neprepoznat kao komponenta neplaćenog reproduktivnog rada, kažu da:
„Mentalni rad povezan s neplaćenim radom o kućanstvu i brigom o djeci kognitivni je rad koji se sastoji od menadžerskih aktivnosti usmjerenih na postizanje zajedničkih ciljeva (npr. ciljeva vezanih ne samo za pojedinca, već i za obitelj, partnera, djecu)…“.
U Hrvatskoj je mentalnom kućanskom radu u zadnjih nekoliko godina posvećeno nekoliko projekata pod vodstvom Ksenije Klasnić, izvanredne profesorice Odsjeka za sociologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1,2). U najnovijem članku iz ljeta 2024. godine, Klasnić i Đurđica Degač kažu da je mentalni rad kombinacija kognitivnog i emocionalnog rada te da se sastoji od „predviđanja potreba, utvrđivanja opcija, donošenja odluka, i praćenja njihovog izvršavanja za sve članice i članove kućanstva, te emocionalnog rada“ povezanog s tim. Definiciju mentalnog kućanskog rada dale su i spomenute istraživačice Ipsosa prilagodivši definiciju iz istraživanja Klasnić iz 2017. godine.
Ona glasi: „Tzv. ‘mentalni rad’ je briga o tome da svi potrebni poslovi budu obavljeni na vrijeme i na odgovarajući način. Uključuje različita promišljanja o zadacima koje treba obaviti unutar kućanstva i obitelji. Može se nazvati i menadžmentom obiteljskoga (kućanskog) rada.“
U anketnim pitanjima istražuje se i emocionalna komponenta. Valerija Barada, Blanka Čop i Jasna Račić u svom članku iz 2024. godine uvode koncept kognitivnog (upravljanje resursima i vremenom) i emocionalnog (upravljanje odnosima i emocijama) upravljanja kućanstvom (KEUK). U tom radu autorice kažu da kognitivni (preferiraju termin kognitivni u odnosu na mentalni) i emocionalni rad predstavlja nevidljivi rad „koji podrazumijeva obavljanje više poslova istovremeno, iscjepkanost vremena i raspršenost aktivnosti“ te kako ga zbog toga istraživanja često zanemaruju.
Mentalni rad i mentalno opterećenje
Neke studije i dalje poistovjećuju mentalni rad s mentalnim opterećenjem (mental load), ali sve je više isticanja razlike između ta dva pojma. Reich-Stiebert, Froehlich i Voltmer tvrde da kognitivno opterećenje (kao sinonim za mentalno opterećenje) nije aspekt mentalnog rada nego njegova posljedica, koja onda može imati druge negativne posljedice povezane sa stresom. Ali upravo je preko mentalnog opterećenja mentalni rad donekle populariziran.
Strip „Trebala si pitati“ („You Should’ve Asked“), francuske crtačice stripova Emme objavljen 2017. godine, postao je brzo jako viralan. U stripu se izjednačava mentalni rad s mentalnim opterećenjem i objašnjava da mentalno opterećenje znači uvijek se sjećati ili pamtiti da nešto trebaš napraviti. „Kad muškarac očekuje od svoje partnerice da ga pita da napravi nešto, on nju zapravo vidi kao menadžericu kućanskih poslova“, objašnjavaju se u stripu situacije u kojima muškarci u heteroseksualnim odnosima nije da ne žele nešto napraviti, ali očekuju da im se kaže da to moraju napraviti. Točnije, da im njihove partnerice kažu što im je činiti.
Tko obavlja rad i s kojim posljedicama?
I većina međunarodnih studija pregledana od strane Reich-Stiebert, Froehlich i Voltmer sugerira da je vjerojatnije da žene u heteroseksualnim partnerskim odnosima obavljaju veći dio mentalnog kućanskog rada, što se povezuje s „negativnim posljedicama za žene, uključujući emocionalni stres, nezadovoljstvo vezom i životom i nedostatke povezane s karijerom.“
Ipsosovo ispitivanje partnerskih kućanstava u Hrvatskoj pokazalo je značajnu rodnu podjelu u obavljanju zadataka koji su dio mentalnog rada. Zaključak studije je da većinu tih aktivnosti obavljaju žene, a postoci variraju ovisno o pojedinoj aktivnosti. Najveće su razlike u brizi za odjeću, pripremi popisa za kupovinu te planiranju obroka. „Uvijek ja“ ili „uglavnom ja“ odgovorilo je 71 posto žena u odnosu na 11 posto muškaraca na pitanje tko brine o tome da članovi kućanstva imaju prikladnu i čistu odjeću za razne aktivnosti. 61 posto ispitanih žena i 15 posto muškaraca priprema popise za kupovinu namirnica i kućanskih potrepština. O planovima za pripremu ručka i večere brine 60 posto žena i 11 posto muškaraca.
Muškarci su uključeniji u posredovanje i rješavanje razmirica unutar obitelji i planiranje izleta i godišnjih odmora, a najmanja je razlika kod ispitane populacije u brizi o kućnim ljubimcima. Uvijek ili uglavnom o potrebama ljubimaca brine 21 posto ispitanih žena u odnosu na 17 posto ispitanih muškaraca. U partnerskim kućanstvima s malodobnom djecom, pokazalo je istraživanje, žene većinom obavljaju mentalni rad povezan s brigom za djecu. Na primjer, 56 posto žena uvijek ili uglavnom brine za zdravlje djece, u odnosu na 10 posto muškaraca. O terminima i pohađanju roditeljskih sastanaka brine 55 posto žena i 14 posto muškaraca.
U studiji iz SAD-a iz 2024. u kojoj su sudjelovale 322 majke male djece, a koja je podijelila rad u kućanstvu na fizički i kognitivni, u prosjeku su ispitane žene rekle da su odgovorne za oko 73 posto posto kognitivnog rada, a njihovi partneri za 27 posto. U usporedbi s tim, rekle su da su odgovorne za 64 posto svih fizičkih zadataka, a njihovi partneri za 36 posto. Studija je pokazala da je za svaki zadatak rodna razlika bila veća u kognitivnoj nego fizičkoj dimenziji. Također, ispitanice koje su rekle da obavljaju veći dio kognitivnog rada, prijavile su i povećane simptome depresije, povećani stres, povećano „sagorijevanje“, smanjeno mentalno zdravlje i smanjenu kvalitetu partnerskog odnosa.
Nešto ranije istraživanje iz SAD-a pokazalo je da je rodni jaz u raspodjeli mentalnog kućanskog rada povezan s osobnom dobrobiti i zadovoljstvom vezom ispitanih majki. U spomenutom istraživanju Klasnić i Degač u Hrvatskoj, žene su izrazile osjećaje preopterećenosti mentalnim kućanskim radom, a to je opterećenje utjecalo, između ostalog, i na to da se osjećaju iscrpljeno i frustrirano.
Što je zajedničko definicijama mentalnog kućanskog rada?
Za mentalni kućanski rad koristi se, dakle, različita terminologija i definicije. Ipak, zajednička im je kognitivna komponenta i ideja upravljanja kućanstvom (nužnost menadžmenta/menadžerskih aktivnosti). Prema dostupnim istraživanjima veći dio ovog rada obavljaju žene, tj. postoji rodna neravnopravnost u podjeli mentalnog kućanskog rada. Posljedice ove neravnopravne podjele za žene su višestruke. U velikoj mjeri uključuju iscrpljenost, stres i nezadovoljstvo partnerskim odnosom.
*Projekt GenderFacts se financira kroz bespovratna sredstva iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost. Dodijeljena od strane Agencije za elektroničke medije. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije. Europska unija i Europska komisija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
