Razgovor

OHRABRUJUĆE REAKCIJE

Autori/ce Registra izdajnika za Libelu: Podcijenili smo hrvatski izdajnički kapacitet

Autori/ce Registra izdajnika za Libelu: Podcijenili smo hrvatski izdajnički kapacitet

Nakon što je novopečeni ministar branitelja, Mijo Crmoja, izjavio kako će objaviti registar izdajnika, podignute su mnoge obrve, no jedan je umjetnički kolektiv, iza kojeg stoje Bojan Gagić, Maja Sviben, Nora Krstulović, Vedran Peternel i brojni drugi suradnici, odlučio pomoći ministru, a time i proračunu te registar kreirao samostalno i na dobrovoljnoj osnovi.

Riječ je o kolektivu SKROZ, za koji nam je jedna od osnivačica, Nora Krstulović, rekla da je riječ o umjetničkom kolektivu koji  već desetak godina radi u različitim medijima, od kazališta, preko radiofonije do multimedijalnih disciplina te interneta, na kojem trenutno grade Teatar.hr , portal kompletne hrvatske izvedbene scene. No, najviše je pažnje u posljednje vrijeme izazvala njihova najnovija inicijativa, online ‘Registar izdajnika’.

Na pitanje zašto su odlučili ubrzati identifikaciju izdajnika/izdajnica i aktivirati web stranicu, Nora Krstulović je odgovorila: “Zato što je taj portal potreban. Mislim da je apsolutno svakome tko je otvorio stranicu Registra izdajnika jasno iz našeg obrazloženja da smatramo svojom dužnosti pomoći državi da realizira taj projekt, a bez da za njega uzima novac iz proračuna te ga istovremeno staviti u pravi kontekst. Također, mislim da broj ljudi koji su se dobrovoljno u njega upisali dokazuju da je upravo ta naša procjena bila u pravu.”

Stranica je u pogonu tek nekoliko dana i već se u nju upisalo više od 5 tisuća ljudi koji se osjećaju kao izdajnici/e naše države. U međuvremenu su Registar upotpunili i tražilicom, kako bi popis po imenu ili mjestu stanovanja bio jednostavniji.

“Naravno da nismo očekivali ovakav odjek, da jesmo, registar sasvim sigurno tijekom jučerašnjeg dana ne bi bio nekoliko sati nedostupan. Kreirali smo ga kao našu umjetničku akciju i otišli na probu u ZeKaEm, gdje trenutno pripremamo predstavu “Priroda i društvo”, namijenjenu tinejdžerskoj publici koja govori o kapitalizmu na primjeru autorskog prava. Doista nam nije palo na pamet da bi navala mogla biti ovolika, no očito smo podcijenili izdajnički kapacitet u Hrvata. Problem je trenutno riješen i mislim da se ti tehnički problemi više neće ponoviti, no to nije bilo do nas već do golemog interesa i želje javnosti koje nije bilo lako zadovoljiti. Mislim da bi se i puno veće kompanije od nas našle u neobranom grožđu zbog interesa izdajnika. Nadamo se da u narednim danima neće biti problema i da ćemo uspjeti zadovoljiti glad za izdajom svih onih koji je imaju.”

Trenutačna situacija u Republici Hrvatskoj razumljivo nameće pitanje jesu li zaprimili prijetnje ili ikakvu reakciju članova nove Vlade, prvenstveno ministra Crnoje.

“Mediji nas prvo pitaju je li bilo nekih prijetnji ili neugodnosti, s velikim zadovoljstvom mogu reći da nije, osim nekoliko e-mailova neugodnog tona. Nitko nas od vladajućih nije kontaktirao. Ukupno gledano, reakcije koje smo dobili su izuzetno ohrabrajuće i ovih nekoliko zaprimljenih reakcija je zanemarivo s obzirom na politički trenutak u kojem živimo.”

Kako je ovu umjetničku inicijativu prepoznala šira javnost, priupitali smo Krstulović da nam pobliže objasni sveukupni rad i poriv za aktivističkim djelovanjem ovog umjetničkog kolektiva.

“Mi čvrsto vjerujemo da se treba baviti onom vrstom umjetnosti, kazališta, glazbe, koja bi i nas same zaintrigirale te strast koju unosimo u ovaj rad se može nazvati aktivističkom. Progovaramo o problemima koji nas tište i u koje se razumijemo te za koje smatramo da su važni, reagiramo na vrijeme i prostor koji nas okružuje. Svaka od naših predstava, performansa i akcija  može se čitati u aktivističkom ključu ukoliko se to naravno želi. Tako je moguće čitati sve, od akcija koje smo svojevremeno izvodili/e pa do recimo naše predstave namijenjene djeci koja se bavi različitosti u najosjetljivijoj od svih populacija, no to prepuštamo publici i nije na nama da to ocjenjujemo.”

Bez obzira na medijski pritisak, članovi/ce su odbili javno istupiti likom i djelom te čvrsto zastupaju želju da nastupe isključivo kao kolektiv.

“Mi dugo radimo i svi koji radimo u kolektivu smo javne osobe, nije nikakva tajna tko ga čini, no ono što je nama, u slučaju ovog projekta, bilo važno jest da naše osobnosti ne zasjenjuju razloge zbog kojih su se ljudi upisivali u registar. Mislimo da su registrirani mnogo važniji od nas koji iza projekta stojimo, a ne želimo niti sudjelovati u generalnom medijskom narativu u kojem se sve svodi na show business razinu, u kojem kako mi izgledamo postaje važnije od toga što radimo. Ne skrivamo se jer želimo ostati anonimni, već kako mi ne bismo bili ti koji preuzmu predstavljanje cijelog projekta.”

Priroda njihovog rada su performansi, predstave i akcije te im je definitivno u planu uprizoriti Registar (dobrovoljnih) izdajnika.

S obzirom na vrstu, kvalitetu i obujam razloga koji su ljudi unosili pri upisu u registar, potpuno je logično da pokušamo naći izvedbenu formu ovog materijala. Radimo u ovom trenutku na tome, no ne mogu vam točno reći kada i gdje će se to dogoditi, no čim uspijemo, javnost će saznati. Mislim da je to fantastičan materijal za prijenos i u sve druge umjetničke medije.”

“Mi smo dio civilnog društva i surađujemo s brojnim organizacijama na gotovo svim našim projektima, u krajnjoj liniji, portal Teatar.hr koji gradimo je izlog kompletne hrvatske izvedbe scene. Sve što radimo, radimo s domaćim i inozemnim umjetnicima i rado ćemo se odazvati bilo kojoj akciji koja je negdje u skladu s našom misijom i vizijom.”