Gordana Simonović razgovarala je za Libelu sa saborskom zastupnicom SDP-a Nadicom Jelaš.
Gospođo Jelaš, vrlo ste aktivni u radu saborskog Odbora za ravnopravnost spolova u smislu zauzimanja za mogućnosti da žene budu više zastupljene u svijetu rada. Kako tumačite da žene prevladavaju među nezaposlenima?
– Točno je da se borim za to da bude više žena u svijetu rada. I to iz jednog jednostavnog razloga – materijalna egzistencija je osnova za svaki drugi vid ravnopravnosti žena. E sad, zašto ima više žena nezaposlenih od muškaraca? To je prvenstveno iz razloga što su žene u Hrvatskoj, i ne samo u Hrvatskoj, više radile u djelatnostima koje su bile, da tako kažem, imanentne ženama – to su bile tekstilna, obućarska industrija. A te su industrije i te su djelatnosti tijekom vremena propadale. Događalo se, dakle, da su žene ostajale u većoj mjeri na burzi rada, nego što je to bio slučaj s muškarcima. Jer su, eto, muškarci obitavali u djelatnostima i onim gospodarskim granama koje su opstale. Dapače, razvijale se. Ove, koje su primarno zapošljavale žensku radnu snagu, propadale su.
SDP-u se zamjera da se nedovoljno u svojem programu bavi ženama i njihovim problemima, odnosno položajem žena u društvu i u svijetu rada. Stoje li te tvrdnje ili ne?
– U programima svake stranke, naravno, ima neusporedivo više prostora da se bave tim pitanjima, nego što je to dosada bio slučaj. Međutim, ja tvrdim da se SDP tim pitanjima bavi više nego druge stranke. A da bismo mogli raditi bolje, mogli bismo.
Gdje bi mogao još biti prostor za SDP u tom segmentu?
– Treba naprosto dobiti više žena u politiku i to prije svega na lokalnoj razini da bi žena postala onaj faktor odlučivanja o svojoj budućnosti. Onoga trenutka kad bude više žena u politici, više će žena moći i odlučivati o svojoj budućnosti, prema tome i o onom najvažnijem pitanju a to je pitanje egzistencije i pitanje rada
Kako biste ocijenili premijerku Jadranku Kosor?
– U odnosu na premijera Ivu Sanadera, ako smijem odmah staviti mjerilo za usporedbu, boljom. Drago mi je, kao ženi, što smo dobili premijerku. Smatram da žene naprosto imaju više filinga, više sluha, više onih pozitivnih karakteristika za obavljanje takvih funkcija od muškaraca. Tu prije svega mislim na veću sklonost timskom radu, na veću sklonost slušanju, obraćanju pozornosti na ono što govori okolina i veću spremnost percipiranja toga. Muškarci su veliki individualisti.
Kako gledate na rasprave o tome kada počinje život. Jesu li one najave mogućih izmjena zakonskog prava žene na pobačaj?
– Ja apsolutno zagovaram pravo žene da sama odlučuje o tome hoće li rađati ili neće rađati. Bez obzira, dakle, na to što mislili o tome neki krugovi, ne smijemo ženu svoditi na mašinu za rađanje. Ona mora biti subjekt u takvoj odluci. Žena mora u toj odluci imati primarno i apsolutno pravo.
Je li Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji u konačnici ipak popravljen?
– Jest popravljen. I pozdravljam te popravke, iako bi bilo bolje da je prihvaćen SDP-ovoj prijedlog.
Što mislite hoće li se popraviti ili pogoršati položaj žena u Hrvatskoj kada uđemo u Europsku uniju?
– Želim vjerovati da će se popraviti položaj žena zato što očekujem da će Hrvatska ukupno dobiti ulaskom u Europsku uniju. Pritom ne mislim nešto apstraktno jer država su ljudi, njezini građani. Pa kad govorimo o dobicima, mislim da će se poboljšati položaj svih građana, pa u tom kontekstu i žena. S obzirom na to da će biti povećana i migracija, mislim da su naše žene spremne na migraciju i na to da stupe na daleko šire tržište radne snage. Mislim da imaju konkurentskih sposobnosti.
Jeste li zabilježili trend da je u posljednjih nekoliko godina više visoko obrazovanih žena, nego muškaraca?
– Statistička istraživanja potvrđuju trendove da su žene obrazovanije i zapravo utoliko teže pada činjenica da ih je među nezaposlenima više. Ovog trenutka je to preko 60 posto, a u mojoj Međimurskoj županiji je 64 posto, s obzirom da je naša regionalna privreda bilo još tradicionalnija, još je bio veći značaj te obućarske industrije, tih radno intenzivnih djelatnosti nego u ostatku Hrvatske. Dakle, utoliko više boli činjenica da nas ima više na Zavodu za zapošljavanje.
Intervju je izrađen u sklopu projekta Ravnopravnost u eteru kojeg je financijski podržao Grad Zagreb
