Razgovor

Vesna Pusić

Da, naravno da se smatram feministkinjom

Vesna Pusić u Libelinom interview-u:  – Naravno da se smatram feministkinjom. Ja mislim da je to pitanje, pitanje temeljne ljudske i društvene pristojnosti. Jer, što znači biti feministkinja?! Znači biti svjesna činjenice da žene i muškarci ravnopravno sudjeluju u društvu u svim aspektima društvenog života. Ja mislim, dakle, da je to isto kao ne biti rasista.

 

Da, naravno da se smatram feministkinjom

 Gordana Simonović razgovarala je za Libelu s kandidatkinjom za predsjednicu RH Vesnom Pusić.

 

Kako kao znanstvenica, sociologinja, tumačite rezultate pojedinih anketa prema kojima vaše biračko tijelo čini oko 70 posto žena. Jer, time se ruše dva široko raspostranjena mita – prvi, da žene ne glasaju za žene i, drugi, da će žene mahom glasati za Vidoševića jer je “lep ko greh”?

– Meni je drago da se to po prvi puta dogodilo zato jer sam ja godinama bila na čelu svoje stranke i imali smo podjednaku podršku muškaraca i žena, što je meni uvijek bilo nejasno, ali je bilo tako. I, čini mi se, da su po prvi puta žene nekako osvijestile da je to jedna vrsta zajedničkog projekta. A osim toga, mislim da je apsolutno znak napretka u našem društvu da će za jednog muškarca glasati zbog ljepote, a za jednu ženu zbog sposobnosti. To je, sigurno, znak napretka.

 

Da li se smatrate feministkinjom?

– Naravno da da. Ja mislim da je to pitanje, pitanje temeljne ljudske i društvene pristojnosti. Jer, što znači biti feministkinja?! Znači biti svjesna činjenice da žene i muškarci ravnopravno sudjeluju u društvu u svim aspektima društvenog života. Ja mislim, dakle, da je to isto kao ne biti rasista.

 

Na koji bi način sukreirali vanjsku politiku s ministrom Jandorokovićem s obzirom na nekoliko njegovih gafova, pa i blamaža, npr. kad je podupirao Thompsona u slučaju odbijanja švicarskih vlasti da mu dopuste nastupe u toj državi?

– Sukreirati sva tri dijela politike s Vladom neće biti lako, obzirom na sastav Vlade i obzirom na to kako su stvari izgledale do sada, ali jedna jasna poruka što je hrvatski interes i što je vanjska politika, koja uključuje i stav u javnosti, mislim da može imati dosta značajan utjecaj, a onda i malo detaljnija ili bolje reći sustavnija suradnja i s ministrom i Vladom. Osobito jer je vanjska politika, u slijedećih par godina, za nas gotovo nerazdvojna od unutrašnje, i možda najvažnija stvar. Sukreiranje bi trebalo pretvoriti u redovne sastanke, da li jedanput mjesečno još ne znam, na kojima bi se razgovoralo o vanjskoj politici i na kojima bi se formirao jedan tim, koji će raditi stručnu podlogu za vanjsku politiku a što do sada nije bio slučaj.

 

Je li vas iznenadila činjenica da ste jedina od 12 kandidata i kandidatkinja, koja je dobila podršku velikog broja medijskih i javnih ljudi u utrci za Pantovčak?

– Zahvaljujem svima, jer je po prvi puta u mojoj političkoj karijeri stigla takva vrsta podrške. I drago mi je da je do toga došlo. Nadam se da će i pomoći.

 

Kako tumačite poziv predsjednika Stipe Mesića građanima da paze koga biraju za trećeg hrvatskog predsjednika?

– Tumačim ga kao tzv. nisam se odlučio, odnosno kao njegovu želju da se do drugog predsjedničkog kruga ne izjašnjava o svom favoritu.

 

Intervju je izrađen u sklopu projekta Ravnopravnost u eteru kojeg je financijski podržao Grad Zagreb